MILO Đukanović: Uprkos Putinovoj želji, geopolitički poredak iz vremena Hladnog rata je mrtav…

Jasno da je euroatlantsko partnerstvo počiva na zajedničkim vrijednostima. Evropa treba da se ujedini, mora se zaštititi i strateški poboljšati svoje partnerstvo sa SAD. Konačno, jasno je da Evropa mora mnogo preciznije definisati svoje strateške politike. Prije svega to su vanjska i bezbjednosna politika, naveo je predsjednik Crne Gore

Izraelski „The Jerusalem Post” objavio je 1. septembra veliki intervju s crnogorskim predśednikom Milom Đukanovićem, koji je u Podgorici napravila novinarka Felis Fridsen iz američke njuz agencije „The Media Line” (themedialine.org).

Milo Đukanović je od 1991. bio u više mandata predśednik i premijer Crne Gore, šarmantne zemlje smještene na jadranskoj obali Balkana; takođe je dugogodišnji vođa Demokratske partije socijalista. Poznat je kao arhitekta crnogorske nezavisnosti, jedan je od najdugovječnijih političara u Evropi.

Đukanović, koji je rođen u Nikšiću, drugom najvećem gradu u Crnoj Gori, diplomirao je na državnome Univerzitetu „Veljko Vlahović”, sada Univerzitet Crne Gore. Izabran je u svoj predśednički mandat 2018, pobijedivši s velikom razlikom.

Ali ne ide sve glatko. Aktuelna Vlada Crne Gore pala je nakon izglasavanja nepovjerenja, zbog neslaganja oko sporazuma o regulisanju odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), samo nekoliko mjeseci nakon što je izglasavanje nepovjerenja takođe srušilo prethodnu koalicionu vladu. Sada je na Đukanoviću da imenuje novog premijera, jer ovaj politički veteran vodi zemlju kroz nemirne vode.

The Media Line: Predśedniče Đukanoviću, hvala Vam što ste me primili u svojoj kancelariju, ovđe u vašoj lijepoj Podgorici. Dok izlazimo iz dvije godine COVID-a, koji je uzimao svoj danak u trgovini povezanoj s putovanjima, turistička industrija teško je pogođena novim izazovima, uključujući rusko-ukrajinski rat i cijene goriva. Kako taj sukob utiče na Crnu Goru u turističkom i drugim područjima?

Milo Đukanović: Jasno je da ova geopolitička, ekonomska i energetska pitanja, koja ste pomenuli, imaju uticaja na turistički promet, posebno u zemlji kao što je Crna Gora, s obzirom na veličinu naše ekonomije i udio turizma u našem BDP- u. U razdoblju prije COVID- a, naš BDP iznosio je 4,3 milijarde do 4,9 milijardi eura (4,8 do 5,5 milijardi dolara po prośečnom kursu te godine), od čega je 1,1 milijarda eura stvorena od turizma. Ovo je samo za ilustraciju koliko je turizam važan za naš BDP…

Zapravo, veliki je trend turizma u smislu njegove važnosti i udjela u našem BDP- u. I u bivšoj Jugoslaviji turizam je bio važan dio ekonomije te zemlje, ali nije bio dominantan u odnosu na industriju. Danas ima dominantan položaj u odnosu na sve ostale privredne sektore…

Čitaj još: Vučić stiže u Priboj zbog uznemiravanja BOŠNJAKA

Uostalom, i u Evropi je vrlo opasna stopa inflacije. Dakle, kada pogledate trenutne privredne perspektive u Evropi i podatke, shvatite zašto i taj dio turističkoga prometa izostaje ove godine. Juče sam imao priliku da pročitam da su cijene industrijskih proizvoda u eurozoni u godinu dana porasle 36,9%. Takođe čitamo da je Njemačka u drugom kvartalu ove godine imala stopu od 0% rasta. Očito postoje ekonomski problemi u Evropi, a to će uticati i na turizam i na investicije.

TML: 1,6 milion bio je broj turista u Crnoj Gori koje sam uočila oko 2019. Imate li kakvu projekciju o tome za ovo razdoblje nakon COVID-a?

Đukanović: To je zapravo bilo 2,6 miliona turista sa 14,5 miliona noćenja. I opet oko 1,1 milijarda eura prihoda. To je bilo 2019, a 2020. imali smo ozbiljan pad. Crnogorski BDP je u 2020. pao za 15%, u 2021. porastao je za 10%. A 2022. je još godina oporavka. No, nažalost, na stopu oporavka utiču inflacija i rusko-ukrajinski sukob.

TML: Je li najgore prošlo?

Đukanović: Pa, ima razloga za bojazan da ovo može trajati još neko vrijeme. Ali opet, nije moguće, niti izvodljivo, niti razumno očekivati da bi se mogao predviđeti opseg i trajanje sukoba u Ukrajini. Cinici bi rekli da ni sam Vladimir Putin ne zna koliko će to trajati. Tako da je teško procijeniti koliko će ovo trajati i reći je li najgore iza nas.

Vrlo smo oprezni u ovom dijelu Balkana. Ono što se događa u Ukrajini vrlo je blizu našeg doma. Imali smo priliku iskusiti svu strahotu Putinove politike. To je 2016. bio pokušaj državnoga udara, a politička pozadina tog pokušaja bila je ista kao i danas u Ukrajini. Tada je Crna Gora bila pred ulaskom u NATO, a Putin je odlučio da nam to ne dopušti.

Na našu veliku žalost, nastojao nas je spriječiti da uđemo u NATO pokušajem prevrata uz potporu nekih njemu lojalnih političkih stranaka u Crnoj Gori. Imao je, naravno, obavještajne agente, ali nije uspio. Pa je vjerovatno poučen tim iskustvom upotrijebio mnogo više moći u Ukrajini; i mnogo više vojske.