IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

RIJEČ DOKTORA: Kako prepoznati i dijagnosticirati aritmiju… (foto i video)

Pacijenti mogu osjećati „preskakanje“, pauze u radu, lupanje, „meškoljenje“ u prsima…

ISTANBUL: Regija, Zanimljivosti, vijesti, četvrtak, 11.02.2011… 12.56… RIJEČ DOKTORA: Kako prepoznati i dijagnosticirati aritmiju… (foto i video)

Aritmija je nepravilan rad srca. U normalnim okolnostima srce radi uvijek pravilnim ritmom s relativno jednakim razmacima između otkucaja.

Normalna brzina rada srca (srčana frekvencija) je 60- 100 otkucaja u minuti, iako se najljepše osjećamo kada je srčana frekvencija 55- 85 otkucaja u minuti…

Usporenje pulsa ispod 60 otkucaja u minuti označava se terminom bradikardija, a ubrzanje na 100 otkucaja u minuti ili više naziva se tahikardija.

Aritmija je, međutim, nepravilan rad srca s nepravilnim razmacima između otkucaja. Pacijenti mogu osjećati aritmiju kao „preskakanje“ u ritmu srca, kao pauze u radu srca, lupanje, „meškoljenje“ u prsima, nekad kao kratkoću daha, zamor, neodređenu tremu ili nelagodu u prsima.

Veliki je broj različitih vrsta aritmije i nisu sve podjednako zastupljene su u populaciji. Prema statistikama, najčešća aritmija je fibrilacija atrija kao i što su (treperenje pretkomora), a nakon nje ventrikularna ekstrasistolija.

Pacijenti mogu na isti način osjećati čitav spektar različitih aritmija, a pošto neke a njih specifično različito liječe, neophodno snimiti elektrokardiogram (EKG) za vrijeme trajanja aritmije da bi odredilo treba li uopće uključivati neku terapiju, treba uzimati lijekove i možda uputiti pacijenta na ugradnju medicinskih antiaritmijskih ili kardiostimulacijskih uređaja, poput elektro stimulatora srčanog ritma (pejsmejkera) ili defibrilatora, ili ga uputiti na intervencijske kateterske procedure (npr. radiofrekvencijsku ablaciju).

Čitaj još:   Brutalna samoubistva na području Banjaluke: ISPALIO SEBI RAFAL U GRUDI...

Važno je napomenuti da značajan broj pacijenata vrlo dramatično doživljava svoje aritmije ili pojedinačne preskoke i u situacijama kada iole ozbiljne aritmije uopće nema ili je takva da ne zahtijeva uvođenje specifične terapije.

Kako dijagnosticirati…

U nekim situacijama snimak rutinskog EKG-a na pregledu „uhvati“ aritmiju i tada je dijagnozu jednostavno postaviti, a time i odrediti način liječenja. Dešava se, međutim, da pacijenti aritmiju imaju samo povremeno i da se ona ne detektira kad se snima rutinski EKG. Tada pacijentu savjetujemo da snimi holter 24-satni EKG, čime se znatno povećava vjerovatnoća da se „uhvati“ aritmija.

U određenim situacijama period snimanja (holter-monitoringa) treba biti i duži, pa pacijente upućujemo na višednevni holter EKG (dvodnevni, trodnevni, petodnevni, sedmodnevni) monitoring u trajanju 10 ili 14 dana.

Može se raditi R-test…

Pacijentima se može raditi i R-test, u kome se EKG ne snima kontinuirano holter-aparatom, nego se pacijentu ustupi na korištenje aparat koji pacijent aktivira onda kad osjeti aritmiju.

Aktiviranjem aparata snimi se EKG u vrijeme pojave aritmije. Pacijenti ove aparate drže kod sebe tokom jedne do dvije, pa i do četiri sedmice i mogu snimati svoje srce u više navrata.

Ti snimci se poslije analiziraju od kardiologa i utvrđuje se karakter aritmije. Nekad je od velike pomoći da pacijent, kada osjeti aritmiju, ode do najbliže ambulante i snimi EKG za vrijeme trajanja aritmije. Kasnije taj EKG snimak prezentira kardiologu na analizu… ( Prof. dr. Jasmin Čaluk)

Čitaj još:   UEFA otvorila istragu protiv Crvene zvezde... (foto)

Izvor iBalkan.net

Dnevni horoskop za 3. mart 2021. godine

Ovan odlučan, Bik opušten, Blizanci zadovoljni, Rak lijenj, Lav svjestan Read more