Pa đe su intelektualci da se svim tim povodima oglase, i rizikuju sukob sa silama koje ne kontrolišu, koje im mogu ugroziti egzistenciju, dostojanstvo pa čak i slobodu? Đe su da crnogorsko društvo kojim dominiraju mračne emocije osvete, zlobe, zavisti i lukrativni porivi koji na pazar iznose cijelu državu i nacionalne interese, izvedu iz takvoga stanja i uvedu među evropska civilizovana društva? Premalo ih je!
Nacionalno motivisano vlasti terorišu Crnogorce i svakodnevno vrše represalije nad crnogorskim institucijama. Ovoga puta napadnut je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, dok politička situacija tendira ka haosu, a javnost ćuti.
Đe su sad intelektualci koji se tako samoimenovani samopromovišu, da ustanu u odbranu nacionalnih interesa i dostojanstva, i što se pod tim pojmom podrazumijeva? Takvih ima samo nekoliko, i ustali su, a pod tim pojmom podrazumijeva se zbir osobina koje pośeduje samo tih nekoliko javnih ličnosti.
Da bi se mogli nazvati intelektualcima u pravom i punom smislu te riječi, trebalo bi da ih motiviše odbrana, ne samo nacionalnih i državnih, nego obavezno i interesa manjina, ugroženih i ranjivih grupa, a takvih baš i nemamo.
Analizom imena potpisnika raznih peticija, koje se atribuiraju intelektualcima i načina njihovog očitovanja, zaključujemo da pojam intelektualca u Crnoj Gori i Evropi nema istu sadržinu.
U Crnoj Gori intelektualcima se nazivaju ljudi s diplomom fakulteta prirodnih i društvenih nauka, članovi naučnih institucija kao što je Akademija nauka, bez razlike svi nosioci naučnih titula magistra i doktora nauka, književnici, slikari, pjesnici, glumci, reditelji, muzičari, dirigenti i neka slična zanimanja.
A da li je to baš tako, i da li diploma i titula čine intelektualca, ili u sebi sadrže pravo da se bude intelektualac? Odgovor je ne. Taj pojam nije vezan za diplome, titule, članstvo u nekim organizacijama ili javni angažman.
Đe su se sakrili?
Ali ni pretedenata na naslov intelektualca, koji se inače brinu samo o sinekurama i poslovično podupiru svaku vlast.
Neki su i efikasno odžeparili državnu imovinu. O oltaru slobode, s vječnom vatrom nad kosturnicom, u kojoj bi, kao u svim civilizovanim državama, bile sahranjene kosti crnogorskih građana poginulih i umrlih u izgnanstvu širom Balkana i Evrope, od Skadra do Bregalnice, Rima i austrougarskih logora od Tuzi do Boldogasona, Neđmeđera i Karlštajna, nikada se nije ni razmišljalo. Zloba je presudila da zemlja nema ni Aleju velikana u kojoj bi se sahranjivali zaslužni građani, a odbrana crnogorskih državnih i nacionalnih interesa, radničkih prava, zastupanje siromašnih i ranjivih prepuštena je stihiji i pojedincima.
Pa đe su intelektualci da se svim tim povodima oglase, i rizikuju sukob sa silama koje ne kontrolišu, koje im mogu ugroziti egzistenciju, dostojanstvo pa čak i slobodu?
Đe su da crnogorsko društvo kojim dominiraju, kako sam već napisao, mračne emocije osvete, zlobe i zavisti i lukrativni porivi koji na pazar iznose cijelu državu i nacionalne interese, izvedu iz takvoga stanja i uvedu među evropska civilizovana društva? Premalo ih je! Na prste samo jedne ruke broje se oni koji se o svemu ovome javno očituju, i mogu se nazvati intelektualcima. Zato nam se ne piše dobro.
Piše: Stevo Vučinići
izvor: aktuelno.me
Nasmijte se uz naš odabir vica dana!!! PALE: Regija, Zanimljivosti, ponedeljak, 29, 04. 2024…17: 42……
GRAĐANSKO DRUŠTVO I NJEGOVI (NE)PRIJATELJI: Od 2020. do 2024. godine postalo je jasno da od…
Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ se obavezao da će se maksimalno založiti da se…
Kako su godinama unazad funkcionisali nadležni organi i inspekcije najbolje govori primjer bivšeg predsjednika Opštine…
Za sve one koji misle da Srbija može da postane velika država, kažem da je…
Pročitajte najdetaljniji dnevni horoskop koga vam svakodnevno pripremaju najpoznatiji astrolozi sa naših područja- Ovnu prija…
This website uses cookies.