IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

PREGOVORI O NOVOJ Vladi: Izdaja’- top termin političkih odnosa u Crnoj Gori… (foto)

Prema podacima Digitalnog forenzičkog centra termin “izdaja” u medijima je u prvih 15 dana februara korišćena 759 puta ili prosječno 50 puta na dnevnom nivou

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, četvrtak, 16.02.2022… 00: 32… PREGOVORI O NOVOJ Vladi: Izdaja’- top termin političkih odnosa u Crnoj Gori… (foto)

Skupština Crne Gore

Najvećem broju stranaka u Crnoj Gori ne odgovaraju vanredni izbori i ukoliko partije odustanu od partikularnih političkih zahtjeva, moguć je dogovor o formiranju nove Vlade, ocjenjuje Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta za portal Radio Slobodna Evropa.

On kaže da nisu neuobičajeni problemi u komunikaciji tokom pregovora o budućoj Vladi.

– Kod formiranja prethodne Vlade, pregovori su trajali tri mjeseca. Očekujem da ovaj proces traje kraće – navodi Radulović.

Inicijator formiranja manjinske Vlade je Građanski pokret URA Dritana Abazovića, koji je već obavio razgovore sa većinom stranaka, no i dalje je neizvjesno ko će ući u Vladu a ko će je podržati.

Prethodnoj Vladi Zdravka Krivokapića izglasano je nepovjerenje 4. februara glasovima Građanskog pokreta URA i opozicije predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića.

Mogućnost da manjinsku Vladu podrži Đukanovićev DPS naišla je na oštre reakcije Demokratskog fronta (DF) i Demokrata sa kojima je URA formirala vlast nakon izbora u avgustu 2020. godine.

Govoreći o trenutnoj dinamici pregovora Radulović kaže da bi problematična pitanja, kao što su Temeljni ugovor, popis stanovništva i Otvoreni Balkan, mogla biti stavljena u agendu buduće Vlade, ali sumnja da će biti realizovana.

– Bilo kakvo insistiranje na problematičnim pitanjima je nešto što vodi cijeli proces pregovora u neizvjesnost, negativnu završnicu i ka izborima. Teško će to biti realizovano u mandatu buduće Vlade, jer je za podršku potrebna čista i jasna parlamentarna većina. Ne čini mi se da će je imati – kazao je Radulović.

Upravo ta tri pitanja, koja lideru URA-e Dritanu Abazoviću nisu problematična povod su uslovljavanja od partija koje treba da uđu u Vladu, ali i onih koji bi trebalo da je podrže u parlamentu.

Manjinsku Vladu bi, osim URA-e, trebalo da formiraju manjinske nacionalne stranke Albanaca i Bošnjaka i prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP), a podršku u parlamentu bi trebalo da daju najveći klubovi Demokratski front ili opozicione stranke, DPS Mila Đukanovića i dvije socijaldemokratske partije.

Uslovljavanje sa obje strane

Prosrpski SNP uslovljava učešće u budućoj Vladi potpisivanjem Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), održavanjem popisa stanovništva i priključenjem Crne Gore Otvorenom Balkanu čiji su inicijatori predsjednici Srbije i Albanije, Aleksandar Vučić i Edi Rama.

I pored toga, za dio lokalnih odbora SNP-a je neprihvatljivo da ta partija, sa URA-om i manjinskim partijama formira Vladu koju bi u parlamentu podržao opozicioni DPS, pa je neizvjestan njihov ulazak u Vladu.

Uslovljavanja postoje i u redovima opozicije koja bi trebalo da u parlamentu podrži manjinsku Vladu.

Tako Socijaldemokratska partija (SDP) smatra da Temeljni ugovor i Otvoreni Balkan nisu ciljevi koji vode ka Evropskoj uniji. DPS se takođe u više navrata negativno odredio prema mogućnosti da u agendi manjinske Vlade budu ova pitanja.

DPS nije javno saopštio da li ima uslove za davanje podrške manjinskoj Vladi, a njegov predsjednik Milo Đukanović je rekao da su spremani da podrže “koalicije koje su građanskog karaktera, koje žele da pomognu Crnoj Gori da ide ka Evropi”.

Čitaj još:   VRLO LOŠE I IZUZETNO NEČASNO: "Koliko MUSLIMANA u BiH treba nestati da Milanović i Kolinda budu sretni?"

Protestima protiv manjinske Vlade

Uz pregovore idu i najave DF-a da će organizovati blokade saobraćajnica i gradova ukoliko bude formirana manjinska Vlada uz podršku DPS-a.

– Ukoliko poslanici DPS-a zajedno sa URA-om predlože Dritana Abazovića kao mandatara, to će za nas u Demokratskom frontu biti predlog mafije. I mi nećemo učestvovati u pregovorima – rekao je 16. februara jedan od lidera DF- a, Nebojša Medojević.

Nebojša Medojević (Mara Babović/Pobjeda)

On je dodao da pripremaju široke proteste pod sloganom “Blokadom protiv izdaje”.

– Mi smo veterani protesta, u toku su logističke pripreme. Sve radimo javno i organizovano – kaže Medojević.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nisu željeli da komentarišu najavljene blokade gradova.

Poslanik opozicionog DPS-a i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Predrag Bošković za Radio Slobodna Evropa kaže da je legitimno i ustavno pravo na slobodno okupljanje kao način političke borbe, no da protesti DF-a gotovo nikada nisu bili mirni već, kako kaže, nasilni i sa ciljem destrukcije i napada na institucije.

– Ukoliko to bude slučaj i sada, državne institucije iz sektora bezbjednosti moraju imati jasan zadatak da suzbiju svako kršenje zakona, omoguće redovno funkcionisanje sistema i primjenom zakonom predviđenih sredstava i metoda obezbijede javni red i mir – rekao je Bošković.

Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta smatra da najavljeni protesti neće biti efikasni, procjenjujući da odziv neće biti takvog intenziteta da DF-u da novu političku težinu:

– Baš suprotno, smatram da bi Demokratski front vaninstitucionalnim djelovanjem sebi smanjio politički uticaj na duži rok – ocijenio je on.

Radulović smatra da ne postoji konsenzus unutar samog DF-a o održavanju protesta kakvi su bili ranije.

Protest protiv manjinske Vlade već organizuju Demokrate Alekse Bečića koji se zalažu za prijevremene parlamentarne izbore, ocjenjujući da obaranje Krivokapićeve Vlade i pregovori o novoj Vladi predstavljaju – “izdaju izborne volje” građana sa avgustovskih izbora 2020. godine.

‘Izdaja’ – top termin političkih odnosa u Crnoj Gori

Upravo Demokrate u najvećoj mjeri koriste kvalifikativ “izdaja” od početka krize prethodne Vlade i razrješenja njihovog lidera Alekse Bečića sa mjesta šefa parlamenta. On je uglavnom usmjeren na političke protivnike, dojučerašnje partnere iz URA-e, ali i prema potencijalnim saveznicima Abazovića.

Prema podacima Digitalnog forenzičkog centra dostavljenom Radiju Slobodna Evropa, termin “izdaja” u medijima je u prvih 15 dana februara korišćena 759 puta ili prosječno 50 puta na dnevnom nivou.

“Izdaja” je pominjana najčešće na dan izglasavanja nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića 4. februara 73 puta i na dan razrješenja Alekse Bečića sa čela Skupštine Crne Gore 7. februara 85 puta.

Za izdaju se međusobno optužuju i suverenističke stranke opozicije. DPS optužuje Socijaldemokratsku partiju za izdaju zbog činjenice da je na Cetinju nagovijestila saradnju sa URA-om i Demokratama.

I nacionalne manjine pod pritiskom

Negativan stav u odnosu na potencijalno formiranje manjinske Vlade iznijela je i SPC u Crnoj Gori.

Posebno upozorenje je upućeno manjinskim nacionalnim partijama, koje su prema planu lidera URA-e Dritana Abazovića, siguran partner u budućoj Vladi.

Čitaj još:   Dolazak OVOG SRBINA na poziv Milana Bandića, atmosferu u Zagrebu doveo DO USIJANJA...

Iguman SPC-a iz Budve Jefrem Dabanović je 9. februara upozorio nacionalne manjine na rizik ukoliko podrže novu vlast.

– Preveliki rizik na sebe preuzimaju predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica koji pružaju podršku novim nosiocima izvršne vlasti, protiv volje većinskog glasačkog tijela – kaže Dabanović.

Pored upozorenja SPC-a manjinama da ne podrže novu Vladu, oglasila se i vanparlamentarna stranka sa crkvenim prefiksom “Svetosavska”, iz koje su zatražili ukidanje zakonskih normi koje omogućavaju Albancima i Hrvatima ulazak u crnogorski parlament sa nižim cenzusom.

Ove poruke predstavljaju neprimjereni pritisak na manjine, kaže za RSE Adel Omeragić iz Bošnjačke stranke, ocjenjujući da se njima dodatno podižu tenzije i podstiče etnička distanca u multietničkom crnogorskom društvu.

– Ovakvim izjavama se pokušava neprimjereno uticati na političke predstavnike manjinskih naroda i na njihove odluke u ovom trenutku. Uplitanje lica koja se prevashodno ne bave politikom nije poželjno, a ovakvi komentari neće smiriti tenzije i pomiriti podijeljeno društvo – navodi Omeragić.

Adel Omeragić (Mara Babović/Pobjeda)

Omeragić kaže da je i do sada svaka politička nestabilnost i kriza izlagala manjine udaru ekstremnih elemenata u crnogorskom društvu.

– Mi smo i u parlamentu imali slične poruke, crtanje mete manjinskim narodima i prebacivanje odgovornosti na manjinske narode za ono što se dešavati na političkoj sceni – kaže Omeragić ističući da su upozoravajuće poruke manjinama iz crkvenih i određenih političkih krugova, opasne.

Kako do dogovora?

Komentarišući dvonedjeljne pregovore političkih partija o formiranju buduće Vlade, Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta smatra da je bi do dogovora moglo doći ako bi pregovaračke strane odustale od političkih uslovljavanja, a težište pregovora prebacile na dogovor o ključnim reformskim aktivnostima koje treba realizovati.

– Uspjeh formiranja nove Vlade je u dogovoru o nastavku evropskih integracija, reformi pravosuđa, izmjeni izbornog zakonodavstva i ekonomskom oporavku. To su prioritetna pitanja koja se postavljaju pred svaku većinu koja bude formirana – navodi Radulović.

U osnovi zahtjeva za obaranja prethodne Krivokapićeve Vlade, URA je kao razlog navela deblokadu procesa evropskih integracija Crne Gore i nastavak reformi u oblasti pravosuđa.

izvor Pobjeda.me

NAJAMNIK- Priča prema istinitom dogadjaju… (foto)

U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more

SARAJEVO, CRVENI TEPIH: Danas počinje 24. Sarajevo film festival…

Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more