IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

PROTEST CRNOGORKI ispred Cetinjskog manastira: “Huk i jeka najsnažnijeg NE ugovoru sa asimilatorima i uzurpatorima crnogorskih svetinja” (foto, video)

CRNOGORKA zahtijevaju transparentnost i uvid u sadržaj Temeljnog ugovora, kao i široku društvenu i javnu raspravu…

CETINJE: Crna Gora, Zanimljivosti. vijesti, nedelja, 05. 06. 2022… 10: 08… PROTEST CRNOGORKI ispred Cetinjskog manastira: “Huk i jeka najsnažnijeg NE ugovoru sa asimilatorima i uzurpatorima crnogorskih svetinja” (foto, video)

Temeljni ugovor u formi u kojoj svetosavci žele da bude potpisan je smrtna kazna crnogorskog bitisanja i put u trajni nestanak naše nacije, istorije i kulture! Nikada njihovu laž da imaju pravni subjektivitet u Crnoj Gori od prije 1920. godine necemo dozvoliti, a to se uprava pokušava lažirati sa ovim ugovorom, poručeno je sa današnjeg protesta Crnogorski ispred Cetinjskog manastira.

One zahtijevaju transparentnost i uvid u sadržaj Temeljnog ugovora, kao i široku društvenu i javnu raspravu.

– SPC, nastala ukidanjem Crnogorske autokefalne crkve, je tvorevina kraljevine SHS i kao takva samo može biti tretirana. Nikakav ugovor koji ide na štetu crnogorske sakralne i kulturno istorijske baštine, prepisujuci ga crkvi Srbije, nećemo dozvoliti. Huk i jeka najsnažnijeg NE temeljnom ugovoru sa asimilatorima, negatorima i uzurpatorima ne samo crnogorskih svetinja,već i uzurpatorima čitavog društvenog ambijenta – poručila je ispred Cetinjskog manastira građanska aktivistkinja Svetlana Pajović Musić.

Ona je istakla da je Belveder  bio već dva puta u istoriji, te poručuje da će biti i treći ukoliko se planira ostvariti naum sa temeljnim ugovorom.

– Kao Crnogorke, žene, majke i sestre, okupljene oko čuvanja svog ognjišta, imena i milenijumske istorije dužnost nam je stati i odlučno poručiti crnogorskoj vlasti, premijeru i crkvi Srbije u Crnoj Gori da ono što nosimo u genetskom kodu ne mogu izbrisati, zatrijeti, uništiti, niti mogu prisiliti crnogorsko društvo na bilo koji akt koji bi značio oduzimanje crnogorskih hramova iz državnog vlasništva, monopol okupatorske crkve u korišćenju manastira i crkava koji su naši preci gradili i krvlju branili- kazala je Pajović Musić.

Ističe da neće dozvoliti utiranje prava Crnogoraca na svoju crkvu i utiranje imena crnogorskog, “a to upravo i znači potpisivanje Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije u obliku u kom su namjerili”.

– A nije da nisu pokušavali zatrijeti i izbrisati kulturu sjećanja i prisvajati našu istoriju, to već uporno pokušavaju preko 100 godina. Jer šta drugo da rade oni koji, u nedostatsku sopstvenog, svoj identitet žele utvrđivati na račun drugih. Kompleks manjka njihove slobodarske istorije i rupe koju imaju od 500 godina u njihovom bitisanju nadomješćuju prisvajanjem crnogorske- istakla je Pajović Musić.

Ona je rekla da će danas napomenuti i podsjetiti na nedjela, zlo i nepravdu koju sprovodi velikosrpska poilitika uz izvođače radova u obliku Crkve Srbije i njihovih poslušnika u Crnoj Gori.

– Najsvježijem pokušaju njihove sile, agresije, torture i bezčašća smo svi svjedočili 4. i 5. septembra na Cetinju, na nasilnom ustoličenju i dostavi Joanikija nedostojnog, uz pomoć svetosavske vlade i paravojnih kriminalnih formacija koje rade u službi crkve…

O djelovanju Crkve Srbije se jasno izjasnio i Evropski parlament koji je u usaglašenim amandmanima osudio postupke nasilja nad građanima tokom demonstracija 4. i 5.  septembra i koji je osudio miješanje Srbije. Toga dana smo na Cetinju, Belvederu i Adžića krivini pokazali svijetu ko su…

Srećom, istina vazda ispliva na vidjelo, pa tako i njihova nedjela  i pakleni plan koji su kovali i željeli sprovesti nad slobodarskim narodom okupljenim tih dana na Cetinju okupljen u odbrani svog prava i nacionalnog dostojanstva od uzurpatorske i okupatorske kamarile – naglasila je Pajović Musić.

Onakvim desantnim činom, kako je rekla, dostave Joanikija nedostojnog Crkva Srbije je unizila samo sebe.

Čitaj još:   SVETOSAVSKA SEKTA I POSTUPAK ZA PEDOFILIJU: Da je AMFILOHIJEmfilohije živ mogao bi da bude svjedok pokajnik!?

– Pokazali su svijetu ono što mi odavno znamo, a to je da je Crkva Srbije: militantno udruženje sa kriminalnim strukturama koje kroz tzv pravoslavna bratstva djeluju kao paramilitarne i parabezbjednosne organizacije, da djeluju kao privredno društvo u zoni sive ekonomije odnoseći iz Crne Gore ogroman novac, bivajući van zakona i Ustava, da su utočište najgnusnijih ratnih zločinaca, dilera droge i pedofila, da su glavni stožer isključivo velikosrpskih interesa, jer i po Ustavu Srbije i njihovom članu 11 “Srpska Pravoslavna Crkva ima izuzetnu istorijsku, državotvornu i civilizacijsku ulogu u oblikovanju, očuvanju i razvijanju identiteta srpskog naroda.” – navela je Pajović Musić.

Ona je podsjetila da smo u skorašnjim događajima svjedočili obznanjivanju audio snimka rukovodioca PTJ, Petra Kneževića, u kom navodno govori o spremnosti krimi klanova da zapale Cetinje. Pajović Musić poručuje da se čekaju državni organi da obave istragu do kraja i zataškavanje neće dozvoliti.

– Ni danas crnogorska policija ne daje odgovor ko je sve bio unutar zidina našeg svetog manastira, koji su ga to vjernici branili od Cetinjana? U svijetlu novih otkrića danas se i potvrđuje da se zna ko su u stvari oni koji su branili kokain toga dana. U božjim zapovijestima niđe ne pise “NE DILUJ”, pa stoga po logici svetosavskih vjernika sve što nije zabranjeno to je i dozvoljeno. Sada je jasno i zabludjelima da su njihove svetinje samo vlast i moć – kazala je Pajović Musić.

Prema njenim riječima, Cetinjski manastir je stožer crnogorskog identiteta, kulturno-istorijski i duhovni centar Crnogoraca.

Pokušaj još jednog nasilnog ustoličenja u Cetinjskom manastiru pamti istorija, ističe Pajović Musić.

– O tome jasno svjedoči dokument iz 18. vijeka. Riječ je o dnevniku ruskog majora Rozenberga iz 1769. godine u kome segovori o odbijanju crnogorskog sveštenstva i naroda na Cetinju da prihvati pećkog patrijarha Vasilija Brkića. Brkić se obreo u Crnoj Gori nakon ukidanja Pećke patrijaršije 1766. godine. Stigao je u našu zemlju 1767. i boravio u njoj dvije godine- do oktobra 1769. uprkos pokušajima ruskog kneza Jurija Dolgorukova da 1769. uvede Brkića na „mala vrata“ u Cetinjski manastir i posjedne ga na cetinjski tron – crnogorski monasi i crnogorski narod je to odlucno I bucno odbio, čime su na najjasniji način pokazali da pećki (srpski) patrijarh nije njihov poglavar…

O toj želji da otima i stvara lažne kultove, konstantno pokušavajući svoje laži pretvoriti u tobožnju tradiciju, tako je danas kult svetosavlja i njegovi djelatnici, znajući da ne mogu izbrisati slavnu dukljansku istoriju, koliko god pokušavali, Vladimira Dukljanskog u želji da ga prisvoje, prekrstili u Jovana Vladimira, što nikad njegovo ime bilo nije, ne bi li tako dali neki svoj pečat makar u fasifikovanju, kad ne mogu u ičem drugom – istakla je Pajović Musić.

Kada, kako je rekla, Crna Gora, bude tražola sve manastire iz Srbije da se prepišu u vlašnistvo crnogorske države, tada možda mogu uzeti za pravo da traže isto.

– Crna Gora dobro pamti sve sto joj je oduzeto i uništeno aneksijom. Politička asimilacija otad traje bez prestanka u raznim formama – dodala je Pajović Musić.

Ona je istakla da je “Zvono Ivanovo” svjedok vremena i simbol pokušaja zatiranja crnogorske istorije i kulture pamćenja je od aneksije Crne Gore 1918, te od strane Srbije pa do danas.

– Akademik Jevrem Brković, u svom djelu “Komitske balade” objavio je i svoju čuvenu pjesmu “Zvono Ivanovo”, napisanu 1988. godine.

Čitaj još:   Nikolić: Nema primjera u svijetu da VLAST za AMBASADORE i MINISTRE PREDLAŽE LJUDE ljude koji sjede prilikom intoniranja HIMNE (video)

ZVONO IVANOVO

Gospođi Jelisaveti Đeli Vujović

Gospodar naš Ivan Crnojević

ostavi nam Zetu zemlju i Velju vodu nasred

zemlje.

Ostavi nam sina Đurđa, a Đurđe Oktoih

na Obodu,

ostavi nam Cetinje i Manastir na Cetinju.

Ostavi nam Gospodar naš Ivan i Zvono

Ivanovo!

Na Zvonu je Ivanovom bilo zapisano:

“Gospodar Ivan Crnojević za dušu gospođe

Mare,

plemenite majke svoje iz roda Kastriota.”

Zvono je u Veneciji sliveno

pod nadzornim okom majstora Erika Berina.

Bilo je i takvih naših godina

kada sve olovno,

sve bronzano,

sve mesingano,

sve mjedeno,

sve lastreno

stopismo i u oružje sječivno

i zrnevlje puščano pretopismo.

Bilo je i takvih naših godina!

Samo smo Zvono Ivanovo na Cetinju

ostavljali

da smrt našu ili uskrsnuće oglasi!

Zvonilo je Zvono Ivanovo

i kad se Petar Prvi Cetinjski predstavio,

i kad se u svetitelja obrete,

i kad se Rade Tomov ustoliči,

i kad oči sklopi,

i kad ga na Lovćen izniješe da vjekuje –

jektalo je Zvono Ivanovo!

Gdje god zadobismo,

zvonilo je Zvono Ivanovo,

i kad izgubismo

ječalo je naše Zvono Ivanovo!

I kad mladi knjaz naš Danil Petrović

bi u Kotoru usmrćen

jauknu Zvono Ivanovo!

Zvonilo je Zvono Ivanovo

i kad Nikola Mirkov postade Nikola Prvi,

i kad na zli put s Cetinja obrnu –

samo je zajektalo Zvono Ivanovo!

Na Cetinju, i u Crnoj Gori cijeloj,

u potonje vrijeme vijeka koji naš bješe,

bi i silnijih zvona od Zvona Ivanova.

Ali samo ono imaše onaj zvon i glas,

onaj jek i lelek, onaj jektaj i jecaj,

što i kad ne zvoni

u svakom Crnogorcu odzvanja!

U prvini vijeka kojeg još ima,

koji dotrajava, koji evo izdiše,

nasilno umukoše sva naša zvona,

naša kruna se razbi u tirinte,

lav naš iz Grba našeg omrcini

u zoološkom vrtu bivše heraldike.

Neka se zna:

Ivanovo Zvono s Cetinja Ivanova

(kad ono razur Crne Gore dođe)

ko staro gvožđe u Bačku otpremiše

i tamo pretopiše u kvake za dvorac

gospodina Dunđerskog Gedeona!

Sveto naše Zvono Ivanovo!

Zvono Ivanovo mi danas ne mozemo vratiti, ali Zvono Ivanovo naseg vremena, je danas u licu naših manastira, hramova, seoskih crkava i pripadajućeg groblja, on je u licu kulturno-istorijskih spomenika crnogorske nacije – poručila je Pajović Musić.

Nešto nakon sat trajanja protesta ispred Cetinjskog manastira su stigli pripadnici policije. Autor:Redakcija Pobjede

izvor Pobjeda.me

NAJAMNIK- Priča prema istinitom dogadjaju… (foto)

U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more

SARAJEVO, CRVENI TEPIH: Danas počinje 24. Sarajevo film festival…

Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more