Za vrijeme VLADE Dritana Abazovića: Zapošljeno 40.000 građana, mahom u javnom sektoru… (foto)

Bivši premijer Dritan Abazović objavio je da je za vrijeme trajanja njegove vlade od aprila 2022. do oktobra 2023. u državi zapošljeno još preko 40 hiljada građana.

– Broj zaposlenih lica u aprilu 2022. je bio 203.545, a u septembru 2023. godine 243.050. Istovremeno, broj nezaposlenih po zvaničnoj statistici smanjen je sa 50.552 na 37.649, objavio je Abazović, koji se pozvao na Monstat.

SVI NA DRŽAVNE JASLE

Bivši premijer, ali ni Monstat, nijesu detaljnije obrazložili gdje su i u kojim sektorima posao našli novozapošljeni, ali s obzirom na to da nije bilo grinfild investicija u Crnoj Gori, izuzev dvije manje fabrike u Tuzima, jasno je da je ogromna većina novozapošljenih našla posao u javnom sektoru.

Analiza Pobjede i dostupni uporedni podaci pokazuju da je ogromna većina tih novozapošljenih, preko 80 odsto, našla radno mjesto u javnoj upravi, državnim elektroenergetskim kompanijama, ali i opštinama. Drugim riječima: primaju plate iz državnog budžeta.

Od 40 hiljada novozapošljenih skoro devet hiljada otpada na ugovore o djelu, koje je prošla vlada besomučno potpisivala.

U energetskom sektoru novozapošljenih je oko pet hiljada dok ostatak otpada na zapošljavanja u opštinama i njihovim preduzećima, državnoj upravi, raznim agencijama i centralnoj administraciji. Trenutno ne postoji precizna cifra koliko novozapošljeni koštaju državu ali grubi proračun kaže da je riječ o desetinama miliona eura.

Zakon o finansiranju političkih stranaka i kampanja zabranjuje zapošljavanje u izbornoj godini, a 2022. i 2023 su bile izborne godine zbog lokalnih izbora u 14 opština, a potom predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Izuzetak je ako je to zapošljenje neophodno i ako postoji sistematizovano radno mjesto ili Vlada to odobri posebnom odlukom.

Cifre o broju zapošljavanja u državnoj upravi su znatno veće od onih koje je Pobjeda u seriji tekstova objavljivala i pokazuju ogromne razmjere masovnih partijskih zapošljavanja.

POSTEPEN RAST

Do broja od čak 40 hiljada vlast je stigla postepeno a cifre su rasle kako su se približavali izbori po stepenu značaja: od lokalnih do predsjedničkih pa parlamentranih.

Tako je u februaru prije predsjedničkih izbora kroz usvojene sistematizacije Abazovićeva vlada omogućila direktno zapošljavanje četiri hiljade građana, a direktori energetskih kompanija nešto više od 3.500, dok je u opštinama u kojima je izvršena tranzicija vlasti ubačeno na hiljade partijskih aktivista.

Te informacije je potvrdio i sam Abazović koji se prije nove godine pohvalio da je tokom mandata 43. vlade od 28. aprila za šest mjeseci kreirano preko 10.000 novih radnih mjesta. Ukoliko je tadašnji Abazovićev proračun bio tačan ispada da je ostalih 30 hiljada zapošljeno u 2023. kada su bili predsjednički i parlamentarni izbori.

ENERGETSKI SEKTOR I UGOVORI O DJELU

Masovna partijska zapošljavanja sprovedena su i u energetskom sektoru gdje, kako tvrde dobro upućeni izvori, se u kancelarijama traži i stolica viška.

Apsolutni rekorder je Rudnik uglja Pljevlja na čijem čelu su bili kadrovi ZBCG i Demokrata, koji je za nešto više od godinu zaposlio čak 646 ljudi– na neodređeno vrijeme 161 osobu, 66 na određeno, a čak 419 na osnovu ugovora o djelu.

Preduzeće koje je tada vodio predsjednik pljevaljskog odbora Nove Milan Mijo Lekić je zapošljavalo čak i vrtlare. EPCG– Solar gradnja, koju kontrolišu Nova i Demokrate, je zaposlila 153 osobe – na neodređeno dvije, na određeno 69, a na ugovor o djelu – 82. Broj zapošljenih u toj kompaniji prelazi 500.

Prema podacima Pobjede, u CEDIS-u i EPCG je u četiri kategorije – određeno, neodređeno, na ugovor o djelu i preuzimanjem zapošljenih– u posljednjih godinu zapošljeno gotovo 900 ljudi. U EPCG je bez Solara ta brojka oko 400 novozapošljenih.

Abazovićeva vlada je tokom 2023. masovno potpisivala ugovore o djelu kao kratkoročna partijska zapošljavanja. Kako je Pobjeda ranije objavila, Agenciji za sprečavanje korupcije je, u toku kampanje za minule parlamentarne izbore, 517 obveznika Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja dostavilo čak 8.193 ugovora o zasnivanju radnog odnosa.

Istovremeno, ASK- u su, kako je Pobjeda ranije izvještavala, od raspisivanja predsjedničkih izbora 16. januara ove godine pa sve do marta organi državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave, javne ustanove i državni fondovi dostavili ukupno 5.267 odluka o zapošljavanju.

Ako se ima u vidu da je prije predsjedničkih izbora sklopljeno 5.267 ugovora, to znači da je zbirno uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora sklopljeno ukupno čak 13.500 ugovora o zasnivanju radnog odnosa u državnoj upravi.

Ta brojka i ukupna brojka od 40 hiljada novozapošljenih potpuno dovodi u pitanje legitimitet predsjedničkih i parlamentarnih izbora imajući u vidu terminologiju koju je uspostavila EK da jedno radno mjesto donosi četiri sigurna glasa.

izvor pobjeda.me