IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

NEBOJŠA Redžić: Milojko SPAJIĆ i državni interes… (foto)

Brine li MILOJKO Spajić za interes države samo onda kada mu neko ugrožava kreditni aranžman od koga, moguće, neko ima i ličnu korist, ili sada jasno vidi sve one pritiske kojima se atakuje na državnost Crne Gore i njen opstanak, pitanje je sad.

PODGORICA: Crna Gora, Kolumne, vijesti, nedelja, 10. 03. 2024… 12: 32… NEBOJŠA Redžić: Milojko SPAJIĆ i državni interes… (foto)

Ostalo je samo da pretpostavimo da je svjestan i političkih i identitetskih ataka na državu kojoj je premijer, pa da mu povjerujemo da je i najnovije zaduženje motivisano državnim interesom, a ne nekim drugim razlozima

Piše: Nebojša Redžić

Baš kao što će svaki dobar pravnik pronaći sijaset olakšavajućih okolnosti za neko društveno neprihvatljivo ponašanje, pa čak i za odbranu serijskog ubice pred sudom, tako će i svaki solidan ekonomista pronaći način da opravda najnovije zaduženje premijera Spajića, čak i ako ne misli tako.

Zaboga, pa zar premijerova namjera da nas učini bogatim kada je obećao minimalnu platu od 700 i prosječnu od 1000 nije bilo društveno prihvatljivo ponašanje čija je jedina mana bila što nije bilo realno. I nije ispunjeno. 

Kada lažeš narodne mase da bi na toj šarenoj laži dobio njihov glas, to je legitimno u političkoj borbi. Ali, uzeti loš kredit da bi servisirao svoja nerealna obećanja, nelegalno je i nepošteno. Uprkos čvrstom premijerovom stavu da će zaduženje koristiti isključivo za otplatu ranijih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić potvrdio je da se vlada naše države zadužila na londonskoj berzi u iznosu od 687 miliona eura i kamatnom stopom od 5,8 posto. Da je sve obilovalo misterijom, da su se brojke mijenjale iz sata u sat, da nemamo specifikaciju troškova obveznica, da se ne zna koliko je koštao pravni tim i listiranje na berzi, niti koliko je koštao valutni hedžing i ko ga je radio, vidio je svako ko je ovaj proces posmatrao sa strane.


Kada lažeš narodne mase da bi na toj šarenoj laži dobio njihov glas, to je legitimno u političkoj borbi

Novo zaduženje Vlade Crne Gore odrađeno je potpuno netransparentno, pod sumnjivim okolnostima i sa zelenaškim troškovima, poručili su iz opozicije. I saopštili da uslovi zaduženja najbolje pokazuju da strani investitori ne vjeruju u stabilnost finansija Crne Gore pa je zato i kamatna stopa na emisiju državnih obveznica rekordnog iznosa!

Ovo je istorijski najskuplje zaduženje Crne Gore kroz euro obveznice, tvrde politički protivnici Spajićeve Vlade koji kažu da “više nije pitanje po kojoj se kamatnoj stopi zadužujemo i koja je njena visina, već da li će Crna Gora biti u prilici da joj neko uopšte da kredit”.

Čak ni u Uri nijesu ni slutili da će Spajićeva Vlada zadužiti državu preko milijardu eura i da će se to dešavati tako “ubrzano, tajno i daleko od očiju javnosti”.

Ako se zaduženju od 750 miliona doda i prethodno zaduženje od 159 miliona eura, dolazi se do iznosa od oko 900 miliona eura novog duga i to samo za par mjeseci, rekao je šef poslaničkog kluba URA Miloš Konatar.

Baš kao što je i počeo mandat kao ministar finansija krajem 2020. godine, tajnim i organizovanim zaduženjem, Spajić u istom maniru nastavlja i ove godine. Prvo tajno zaduženje ove Vlade je bilo od oko 100 miliona eura početkom godine, a od koga i pod kojim uslovima, još javnosti nije poznato.

Još nijesu poznate ni okolnosti vezane za taj kredit, a već je pod oznakom „interno“ – emitovana emisija obveznica do milijardu eura. Uprkos zvučnom terminu kakav je „emisija euro obveznica“, radi se zapravo o još jednom kreditu koji će da vraćaju građani ove zemlje.

Čitaj još:   NEBOJŠA Redžić: Banalnost zla... (foto)

Milojko nadmašio DPS

Brojke su neumitne, pa ispade da ću i ja danas za nešto opravdati DPS: više zaduživanja su napravili “oslobodioci” nakon 30. avgusta 2020.godine, nego bivša vlast od nezavisnosti pa do izbornog poraza!


Prvo tajno zaduženje ove Vlade je bilo od oko 100 miliona eura početkom godine, a od koga i pod kojim uslovima, još javnosti nije poznato.

Naime, 2006. godine državni dug je bio 701 milion eura, dok je 30.09.2020. bio oko 3,4 milijarde (sa depozitima) i 3,7 milijardi bez depozita. U ovo je uključen i kredit od milijardu eura za prvu dionicu auto-puta. Crna Gora je u periodu od 2007. do 2020. godine iz budžeta države i budžeta lokalnih samouprava (koji su bili podržani budžetom države) investirala u kapitalne projekte oko 3,5 milijardi eura.

Taj iznos prevazilazi ukupan javni dug na kraju 2020. pri čemu i javni dug 2007. i 2020. obuhvata i naslijeđene dugove od prije 2000. godine i preuzete dugove po osnovu restitucije, stare devizne štednje i slično.

S druge strane, kako smo već pisali, od 30. avgusta 2020. kada je nastupilo ”oslobođenje”, država se ubrzano zadužuje za tekuću potrošnju. Istina, dio je potrošen za prispjela dugovanja, ali je najveći dio pojela tekuća potrošnja. 

Odmah po stupanju na funkciju ministra finansija, Milojko Spajić je krajem 2020. godine zadužio građane oko 800 miliona eura u procesu koji još istražuje Specijalno tužilaštvo. Nakon toga idu manja zaduženja, iz nekoliko tranši, od oko 300 miliona eura, uključujući i ono najgore Aleksandra Damjanovića od preko sto miliona eura.

Uz najnoviji tajni dug iz februara ove godine od 100 miliona, i ovaj koji se planira do milijardu, dolazimo do cifre od skoro  dvije i po milijarde za nepune četiri godine. I tu nije kraj. U Programu ekonomskih reformi 2023-2025, se navodi da je za iduću godinu planirano zaduženje od 1,5 milijardi eura.

Nasuprot tome, evropskoj Crnoj Gori potreban je radikalan zaokret u upravljanju javnim finansijama koji će karakterisati poreska disciplina, stimulansi privredi, jasno definisana fiskalna politika…potrebni su nam strani investitori i finansiranje javne infrastrukture iz kredita. “Ovakvo zaduživanje pokazalo je da premijer Spajić nije kadar za vođenje politike razvoja, jer politika nekontrolisane i ekonomski neutemeljene javne potrošnje ostavlja pogubne posljedice u finansijskom sistemu države” – poručuju Spajićevi oponenti.

Uz sve ovo, narušavanje kreditnog potencijala države dovodi do otežanog zaduživanja pa je pitanje do kada će ono biti moguće. Otežane mogućnosti zaduživanja naše zemlje i zaduživanje sa visokim kamatama, dalje će povećavati rashode kamata, koje je postojeća Vlada projektovala na čak 140 miliona eura naredne, pri čemu će oni iznositi i više, ukoliko bi se nastavio ovakav trend rasta potrošnje i skupog zaduživanja.

Zašto se žurilo sa zaduživanjem?

I još nešto: nekome se sa ovim zaduženjem iz nekog razloga veoma žurilo. Naime, najave iz američkog FED-a i Evropske centralne banke da bi kamatne stope mogle da padnu već u junu, bile su signal da je sa zaduženjem i emitovanjem obveznica trebalo sačekati. Ali, koga briga kada će svakako sve to narod vratiti!?

Koliko je iznosio fee?

Nepodnošljivu lakoću Spajićevog zaduživanja države, reklo bi se, niko bolje ne razumije od njegovog prethodnika na mjestu premijera. Dritan Abazović je izračunao da je Spajić najnovijim kreditom, zadužio svakog maloljetnog i punoljetnog građanina Crne Gore za novih 1250 eura. On je, komentarišući Spajićeve poteze na mjestu prvog ministra, ponovio da je Spajićeva namjera da pobjegne iz Crne Gore, ali da mu to neće uspjeti iako su mu dani na mjestu premijera – odbrojani. Abazović je, baš kao i prije nepune četiri godine, saopštio da je fee (%) završio u nečijem džepu i da je to ovoga puta iznosilo pet miliona eura.

Čitaj još:   VIC DANA: Eva u rajskom vrtu...

Povodom zaduženja iz prvih mjeseci vladavine 30-avgustovske većine, Specijalnom državnom tužilaštvu podneseno je nekoliko krivičnih prijava. U martu 2023. je tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović tužilaštvu predao dokumentaciju u vezi sa emisijom obveznica sa kraja 2020. godine.

Vlada tadašnjeg premijera Dritana Abazovića je odlučila da tužilaštvu dostavi dokumentaciju na prijedlog Damjanovića, koji je tvrdio da Spajić napravio rješenje u vezi sa troškovima emisije gdje je fiktivno na račun Centralne banke prenio 3,5 miliona eura. Spajić je to demantovao optuživši Damjanovića za neznanje i nepoznavanje termina obveznica.

Istog mjeseca SDT je saopštilo da pokrenulo izviđaj o emitovanju obveznica nakon što je krivičnu prijavu protiv Spajića podnio lider Pokreta za promjene, poslanik Nebojša Medojević i nevladina organizacija “Montenegro International”. Spajić je odbacio optužbe o tajnom i prekomjernom zaduživanju, navodeći da je riječ o političkim motivisanim optužbama. Rekao je i da je tom emisijom obveznica spasio državu od bankrota.

Da li je i ovoga puta spašavao državu od bankrota, ili mu je motiv bio fee (%), javnost će možda nekada i saznati. Tek, ostaće zapisano da je premijer prvi put od kada ga znamo, pomenuo da njegovi kritičari rade “protiv interesa sopstvene države”!

Brine li Spajić za interes države samo onda kada mu neko ugrožava kreditni aranžman od koga, moguće, neko ima i ličnu korist, ili sada jasno vidi sve one pritiske kojima se atakuje na državnost Crne Gore i njen opstanak, pitanje je sad.

Ostalo je samo da pretpostavimo da je svjestan i političkih i identitetskih ataka na državu kojoj je premijer, pa da mu povjerujemo da je i najnovije zaduženje motivisano državnim interesom, a ne nekim drugim razlozima…

FILE PHOTO: Montenegro's President Jakov Milatovic and his wife Milena walk outside a polling station during snap parliamentary elections in Podgorica, Montenegro, June 11, 2023. REUTERS/Stevo Vasiljevic/File Photo

izvor aktuelno.me

ZAGREB: Kontraverzni Marko Tompson opet podijelio Hrvatsku?

Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more