NOVAK ADŽIĆ: Ne može se ići u EU baštineći četničku ideologiju i politiku poraženu u Evropi 1945.

Pravnik i istoričar Novak Adžić govori za Standard o pokušaju rehabilitacije zločinca Pavla Đurišića, je li bilo teže devedesetih ili je to danas, hoće li ovi danas jednoga dana mirno predati vlast…„Iako sam zabrinut vjerujem da je ovo stanje ipak jedna prolazna epizoda“, kaže Novak Adžić u intervjuu Standardu.

STANDARD: Dan je Evrope, odnosno pobjede nad nacizmom i fašizmom u Evropi, a mi se, 80 godina kasnije, u Crnoj Gori, koja je decenijama bila simbol otpora u II Svjetskom ratu, suočavamo s veličanjem saradnika nacista i fašista. Što je pet godina od „oslobođenja“ ostalo od Crne Gore?

ADŽIĆ: Promjene koje su se dogodile u Crnoj Gori 2020. godine imaju krajnje negativne posljedice i po državno i po građansko biće Crne Gore. Državnu politiku opredjeljuje Crkva Srbije. Ona sprovodi aktivnosti rehabilitacije četničke ideologije koju ona baštini. Istovremeno smo svjedoci permanentnog derogiranja Ustava Crne Gore.

Tako da je Crna Gora danas ugrožena, i to iznutra. Imamo u vlasti političke snage koje su u suštini anticrnogorske i antidemokratske čiji je mentor i tutor kao i vazda u Beogradu. To je već duže vrijeme režim Aleksandra Vučića kao što je nekad bio režim Slobodana Miloševića.

U državi, prema Popisu stanovništva, relativnu većinu čine Crnogorci, a s Bošnjacima, Albancima, Hrvatima itd, ta, da kažem, pobjednička referendumska grupacija, čini i apsolutnu većinu. Ali ta većina nije danas artikulisana sa stanovišta političke ideologije i političkih partija.

Tako da umjesto da na vlasti imamo partije koje baštine državotvornu crnogorsku, nacionalnu, građansku, antifašističku i evropsku politiku, imamo jednu janusovsku ili kentaursku vlast sastavljenu od svega i svačega gdje je ključni princip lični ili partijski profit. Držao sam da je nespojivo da s kleronacionalistima i negatorima Crne Gore vladajuću koaliciju čine predstavnici Bošnjaka i Albanaca. Ali, rekoh, ovdje nije primat ideologija nego preovlađuju merkantilistički interesi.

Sad, neki dan, potpredsjednik Vlade, i to ni manje ni više nego potpredsjednik zadužen za obrazovanje, Budimir Aleksić, traži da se podigne spomenik Pavlu Đurišiću. Ne čudi me. To je tražio još 2019. jer je to njegov ideološki kredo. Ali je on sada potpredsjednik Vlade. Eto gdje je Crna Gora.

STANDARD: Zašto na to ćuti Zapad? U vrijeme bivše vlasti oglašavali su se za svaku sitnicu, a sada ćute na pokušaje rehabilitacije slugu fašista i nacista. Kako gledate na to ćutanje ambasada, i na to da su naši državni zvaničnici propustili da oštro osude veličanje četništva, a u prigodnim čestitkama Dana Evrope će im biti puna usta antifašizma?

ADŽIĆ: Gledam na to kao na licemjerje. Ne može se baštiniti evropski sistem vrijednosti, a rehabilitovati ideologija koja je antipod ili potpuno protivurječna i negatorska u odnosu na taj evropski sistem vrijednosti.

Mi imamo situaciju da su relevantni evropski faktori i njihovi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori morali jasno i izričito osuditi ovo nenormalno ponašanje. Ali, izgleda da njima više konvenira ono što se zove stabilokratija.

I po cijenu toga trpe odnosno prave se da ne vide ono što predstavlja negiranje evropskih vrijednosti. U ovom konkretnom slučaju pokušava se rehabilitovati četništvo, kao što je to urađeno u Srbiji. Zna se ko su bili četnici. I sve to se događa neposredno pred Dan Evrope odnosno Dan pobjede nad nacizmom.

Ne može se ići u Evropu baštineći četničku ideologiju i politiku koja je u Evropi poražena u II Svjetskom ratu

Umjesto da Crna Gora slavi Dan pobjede i Dan Evrope, dane kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju i kada su 1950. Zajednicom za ugalj i čelik udareni temelji današnje Evropske unije, mi se bavimo antievropskim djelovanjem koje vlast toleriše, te dakle, antievropskim djelovanjem same vlasti.

Imamo u državi mnogo unutrašnjih problema ne samo u ekonomije nego i u identitetskom smislu. Diskriminacija je jedan od njih. Danas su Crnogorci, iako oni predstavljaju numeričku većinu, u Crnoj Gori najdiskriminisanija nacija. I to je antievropsko ponašanje vlasti. To ova vlast radi na svim poljima uz istovremeno deklarativno zastupanje evropskih vrijednosti. Ali, ne može se ići u Evropu baštineći četničku ideologiju i politiku koja je u Evropi poražena u II Svjetskom ratu.

STANDARD: Dugo ste aktivni u javnosti, sada se već decenijama mjeri trajanje Vašeg djelovanja s pozicija i otkrivanja činjenica, i edukacije i rasvjetljavanja istorijskih zabluda. Je li teže bilo biti takav devedesetih godina prošlog vijeka ili danas?

ADŽIĆ: To je teško pitanje jer je i ono vrijeme bilo teško, a i ovo je. Ipak je onda bilo daleko teže. Bilo je to vrijeme raspada Jugoslavije, ratova u okruženju, od onog kratkotrajnog u Sloveniji, pa u Hrvatskoj, pa u BiH i na Kosovu. Crna Gora je na sreću tada sačuvala mir. Jako je teško tada bilo slobodnomislećim ljudima djelovati i pogotovo zagovarati crnogorski suverenizam i nacionalni preporod.

Ali neke stvari su danas teže. Sada Crnom Gorom potpuno upravlja Crkva susjedne države, crkva nastala 1920. koja je prethodno uzurpirala sakralno kulturno istorijsko nasljeđe Crne Gore, crkva koja permanentno prisvaja i iskrivljuje našu istoriju.

Vidimo neki dan da žele da prisvoje i posrbe i Duklju. Napravili su na temeljima antičkog grada nekakav politički performans ili igrokaz u kojem je zvanično učestvovala država Srbija preko svog ambasadora [Nebojše] Rodića.

Umjesto da svaka promjena vlasti, kao neka civilizacijska i demokratska tekovina, donosi napredak, mi smo umjesto one vlasti koja je imala i promašaja, ali je i značajna dobra djela napravila za Crnu Goru, dobili 2020. režim kojem apsolutno nije stalo do napretka Crne Gore.

To je režim, koji toleriše pokušaje rehabilitacije ratnih zločinaca i negiranje genocida, širenje nacionalne i vjerske mržnje. Pravosuđe ne reaguje, a neko iz tužilaštva samo treba da primjeni član 370 Krivičnog zakonika.

Uprkos svemu tome, danas je ipak nešto lakše prije svega zato što smo 2006. obnovili državnu nezavisnost.

STANDARD: Kažete da ovoj vlasti nije stalo do napretka Crne Gore. Na čemu tu tezu zasnivate? Prije bih „rezultate“ ove vlasti pripisao neznanju i populizmu, nego zloj namjeri.

ADŽIĆ: To je kombinacija neznanja i zle namjere.

Dio vlastodržaca nema dovoljno stručnih referenci, potencijala, iskustva i tako dalje. Mnogo je tu početnika, a nije baš primjereno da se iz školskih kupa ili sa sumnjivim diplomama zauzimaju odgovorne državne funkcije ili funkcije uopšte u nomenklaturi vlasti. Neko može imati i najbolje namjere, ali kaže se da je put do pakla popločan dobrim namjerama.

Crna Gora je do 2020. bila dominantno sekularna država, a danas je dominantno klerikalna.

Drugi dio režima čini sve da Crnu Goru obesmisli kao suverenu i nezavisnu državu i učini je vazalom beogradskog režima. Pogledajte na primjer permanentno zaduživanje uz vještačko naduvavanje plata bez produktivnosti rada ili stvaranja novih vrijednosti i onda sve to stvara hiperinflaciju.

Imamo preglomaznu javnu administraciju i poplavu zapošljavanja u javnom sektoru. Nema zdravih investicija već ima samo fantaziranja da će nam milijarde pasti sa grana i mi samo treba da ih pokupimo.

Crkvi Srbije se dozvoljava da se ona ponaša kao politički subjekt. Crna Gora je do 2020. bila dominantno sekularna država, a danas je dominantno klerikalna. Danas smo došli u nevjerovatnu situaciju da Crkva Srbije, ili bilo koja vjerska zajednica, vodi državnu kadrovsku politiku.

Dakle, ovaj režim je nesposoban – tu nema dileme. A da ima dobru namjeru – nema je. Jer i ljudi koji ne znaju će, ako imaju dobru namjeru prema napretku vlastite države, angažovati ljude koji znaju ili pitati za savjet one koji bi ih naučili. A to se ne događa.

Našli smo se u situaciji da su mnogi od nas opravdano zabrinuti za budućnost države.

STANDARD: Jeste li Vi zabrinuti?

ADŽIĆ: Jesam. Zabrinut sam za budućnost svoje zemlje. Ne mislim će Crna Gora prestati da bude suverena, nezavisna i međunarodno priznata država. To objektivno nije moguće da se dogodi.

Mislim da se namjerno i svjesno od strane više centara moći podrivaju državno nacionalno i građansko biće Crne Gore i njen Ustav što odgovara biću lešinarske politike režima u Srbiji. S druge strane imate režim u Srbiji koji želi da stavi šapu na Crnu Goru. Nekada to radi brutalno, nekada sofisticirano.

Neophodno je objediniti državotvorni proevropski suverenistički blok svih političkih struktura i snaga koje su za evropsku prozapadnu Crnu Goru

Ali, iako sam zabrinut vjerujem da je ovo stanje koje traje već pet godina, ipak jedna prolazna epizoda u Crne Gore i da će naša zemlja ponovo doživjeti emancipaciju kada upravljanje državnim procesima preuzmu snage koje su lojalne Crnoj Gori njenoj slobodi.

STANDARD: Što treba da se dogodi da takve snage počnu da se organizuju za taj preokret? Ne izgleda mi da se na tom planu nešto radi.

ADŽIĆ: Ovu nomenklaturu su doveli na vlast mnogi koji su pripadali bivšoj vlasti pa su napravili zaokret iz ovih ili onih interesa. Sada imamo proces shvatanja da je Evropa sad jedan populistističko-prevarantski politički pokret i zato će doći do drugačije preraspodjele glasova na nekim idućim parlamentarnim izborima. Kada će se to desiti – tvrdim da će se desiti – ali niko od nas ne može znati kad.

Do tada je neophodno reformisati mnogo štošta: objediniti državotvorni proevropski suverenistički blok svih političkih struktura i snaga koje su za evropsku prozapadnu Crnu Goru. Treba utvrditi nove metode djelovanja suverenističkih snaga i voditi zdravu kadrovsku politiku da nosioci procesa ni u kojem slučaju ne mogu biti kompromitovane ličnosti ili one koje su nanijele štetu Crnoj Gori.

Naravno, potrebno je insistiranje na reformi izbornog zakonodavstva i demonopolizaciji u izbornim procesima.

Neophodna je jasno definisana dugoročna strategija političke borbe i svakodnevna prezentacija učinaka ove vlasti koji su katastrofalni po Crnu Goru i u ekonomskom i u svakom drugom pogledu.

Bez obzira na to što nas geopolitičke okolnosti „guraju“ ka Evropskoj uniji više nego što smo mi to sami svojim radom i kvalitetom zaslužili ne vjerujem da je oba vlast sposobna da taj proces završi na kvalitetan i brz način. Dakle, i na tom, planu suverenisti moraju biti stručni i efikasni.

STANDARD: Bi li po Vama ovaj režim mirno predao vlast izbornim pobjednicima?

ADŽIĆ: Oni su u stanju da sve urade, ali ipak mislim da se zbog okruženja ne bi usudili da upotrijebe nasilje ako bi izgubili izbore.

Ne vjerujem da su toliko sumanuti da bi ugrozili građanski mir u Crnoj Gori.

Vjerujem u naše evropske saveznike i u Sjedinjene Američke Države uprkos tome što su oni u mnogo čemu zapostavili Crnu Goru. Ja mislim da taj evropski put i euroatlantska trasa Crne Gore nema alternativu i da se ne može ponoviti 1918. i 1919. godina, kada smo bili žrtvovani kao država.

STANDARD: Kako će istorija gledati na ovo što mi danas preživljavamo?

ADŽIĆ: Samo kao na jednu ružnu epizodu istorije Crne Gore.

izvor: http://standard.me