Poslanice DPS- a i BS- e podržavaju najavljeni prijedlog o uvođenju novina u Krivični zakonik: Protiv govora mržnje…

Uvođenje teškog govora mržnje kao novog krivičnog djela u Krivični zakonik Crne Gore imaće ključnu ulogu u borbi protiv nasilja, jer će pružiti pravni osnov za kažnjavanje i prevenciju takvog ponašanja koje je posljednjih godina učestalo i naročito usmjereno na političarke i predstavnice javne riječi.

Tako smatraju sagovornice Pobjede iz Bošnjačke stranke i Demokratske partije socijalista Edina Dešić i Aleksandra Despotović.

“Svi prijedlozi koji će ići u pravcu unapređenja zakonskog okvira i stvaranja ambijenta u kojem će pojedinci moći da javno iskažu svoj stav, a da tim stavom ne vrijeđaju i ne omalovažavaju druge, imaće našu podršku”, kaže poslanica BS Edina Dešić.

S obzirom na sve učestalije napade na žene koje se bave javnim poslom, a koji su usmjereni na kvalifikacije u odnosu na rodnu pripadnost, Dešić smatra da svi zajedno treba da radimo na unapređenju položaja žena i njihovom osnaživanju da aktivno učestvuju u procesima donošenja odluka na najvišim nivoima.

Prema njenim riječima, Klub poslanika BS pozdravlja najavu ministra pravde o izmjeni Krivičnog zakonika u dijelu uvođenja novog krivičnog djela, odnosno teškog govora mržnje.

“Imajući u vidu da je ovo novina u našem zakonodavstvu, vidjećemo na koji način je data definicija ovog krivičnog djela. Ovo iz razloga što svjedočimo neprimjerenim napadima, naročito na društvenim mrežama, koji pored seksističkih i mizoginih konotacija, često imaju i oblik mržnje u odnosu na nacionalnu ili vjersku pripadnost određenog pojedinca ili grupe”, ponovila je Dešić.

Njena koleginica iz poslaničkih kluba DPS-a Aleksandra Despotović, koja je ujedno i članica Odbora za rodnu ravnopravnost, naglašava da uvođenje ovog krivičnog djela u Krivični zakonik ima ključnu ulogu u borbi protiv nasilja, jer pruža pravni osnov za kažnjavanje i prevenciju takvog ponašanja.

“Krivični zakonik igra ključnu ulogu u borbi protiv govora mržnje u Crnoj Gori, jer omogućava sankcionisanje nasilnog i diskriminatornog govora. Ipak, njegova stvarna snaga leži u dosljednoj primjeni, institucionalnoj podršci i javnoj osudi mržnje, posebno kada su žene u javnom prostoru meta mizoginije i nasilja. Samo kroz sinergiju zakona, obrazovanja i društvenu solidarnost možemo graditi inkluzivno i bezbjedno društvo”, ocijenila je Despotović.

Ona, međutim, upozorava da su uvođenje novina i promjena Krivičnog zakonika neophodne alatke u borbi protiv govora mržnje, ali i nedovoljne same po sebi.

“Potrebna je politička volja, edukacija u okviru institucija, podrška civilnog društva i promjena društvene svijesti kako bi Zakon imao stvarni efekat u zaštiti svih žena, kao i drugih marginalizovanih grupa”, dodala je Despotović.

Govoreći o potencijalnim izazovima u praksi ona smatra da problem može nastati zbog nedovoljne primjene, neujednačene sudske prakse i slabog kapaciteta institucija da prepoznaju govor mržnje, posebno onaj rodno motivisan.

“Poruka javnosti je da se djeluje preventivno, jer šalje poruku da društvo neće tolerisati mržnju, što jača povjerenje žrtava u institucije. Uticaće na promjenu svijesti, jer kada ljudi vide da govor mržnje ima posljedice, smanjiće se njegova društvena prihvatljivost”, objasnila je Despotović.

Ona dodaje da govor mržnje usmjeren protiv žena može biti procesuiran kao ugrožavanje sigurnosti, nasilje u porodici ili parnerskim odnosima i diskriminacija po osnovu pola i roda.

“Ratifikacija međunarodnih instrumenata poput Istanbulske konvencije obavezuje državu da nasilje tretira kao krivično djelo, ne samo kao društveni problem”, navela je Despotović uz podsjećanje da Krivični zakonik prepoznaje izazivanje mržnje i netrpeljivost po osnovu nacionalne, vjerske, rasne i druge pripadnosti kao krivično djelo.

Podsjećamo, prošle nedjelje na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost, ministar pravde Bojan Božović najavio je da je u pripremi prijedlog za uvođenje novog krivičnog djela u Krivični zakonik.

Kako je objasnio, teški govor mržnje u novom nacrtu Krivičnog zakonika je krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa ili njihovim članovima, određenim na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstvu, polu, jeziku, boji kože, obrazovanju, društvenom položaju, seksualnoj orijentacije, rodnom identitetu ili invaliditetu, političkom ili drugom ubjeđenju ili drugom ličnom svojstvu.

Božović je rekao da će, ukoliko prijedlog dobije neophodnu podršku poslanika u Skupštini, napraviti distinkciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje.

“Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju”, pojasnio je Božović.

Ministar je kazao i da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća.

Božović je najavio i da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno-pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjeseca do tri godine zatvora.

izvor:pobjeda.me