IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

JEZIVE SCENE BEOGRADA: Centralno groblje na klizištu, kovčezi bi mogli da izađu iz zemlje… (foto, video)

Centralno groblje ima oko 30.000 grobnih mjesta, a u Ugovoru koji zakupci potpisuju, uz plaćanje godišnje takse od oko 1.500 dinara…

BEOGRAD: Srbija, Crna Hronika, vijesti, petak, 01.10. 2021… 00.57… JEZIVE SCENE BEOGRADA: Centralno groblje na klizištu, kovčezi bi mogli da izađu iz zemlje… (foto)

Strm teren, a aktiviralo se klizište. Pitanje je vremena kada će se neki kovčeg iz zemlje pojaviti, kaže zakupac grobnog mjesta koji nije želio pred kameru. Obraćao se Upravi groblja, ali kako kaže, oni tvrde da to nije u njihovoj nadležnosti, prenosi RTS.

“O grobnim mjestima i njihovim obilježjima se staraju isključivo zakupci i oni su zaduženi za spoljni dio spomena, da brinu o bezbjednosti, da ga periodično ispravljaju“, kaže Marina Račić iz JKP Pogrebne usluge.

Centralno groblje prostire se na 14 hektara i ima oko 30.000 grobnih mjesta, a u Ugovoru koji zakupci potpisuju, uz plaćanje godišnje takse od oko 1.500 dinara, piše da to preduzeće održava grobna mjesta.

Međutim, kažu nadležni, to održavanje ne podrazumjeva sanaciju klizišta. Zakupci se mogu konsultovati sa Upravom groblja koja bi pomogla u pronalaženju izvođača radova, ali sanaciju moraju da plate iz svog džepa.

Čitaj još:   DRITAN Abazović- vanredna press konferenicija: Vrlo jasno ko je skinuo zabranu, došli do imena Baković i Lazović, neka SDT utvrdi ko ... (foto, video)

“Svakako bi neki dijelovi grobnog mjesta trebalo da se obnavljaju na svakih 20 ili 25 godina jer je toliko i trajanje betona”, navodi Račić.

Dr Uroš Đurić sa Građevinskog fakulteta navodi da su na grobljima problematične situacije zbog održavanja.

“Nije neophodno uvijek pomjerati i dirati postojeća grobna mjesta, treba obezbjediti staze, odvod za vode i zato su tu moguća klizišta”, dodaje Đurić.

U Beogradu ima oko 1.700 klizišta. Za svako se koristi drugačije rješenje. Klizište na Centralnom groblju je specifično, ali rješenje postoji.

“Neko najjednostavnije rješenje je sprečavanje površinskih voda da uđu u zemlju, to je i preventiva, dakle kao kod kuća npr. tako i na javnim površinama”, ukazuje Đurić.

Dr Miloš Marjanović sa katedre za građevinsku geotehniku Građevinskog fakulteta objašnjava da je moguće koristiti i gornje slojeve zemljišta i prebacivati ih u donje dijelove kako bi se napravila preraspodjela i kontra teg.

Očigledno, sanacija je i komplikovana i skupa, pa bi nadležni, bez obzira na to što nije riječ o redovnom održavanju, morali da se uključe u rješavanje problema.

izvor agencije