RAŠKO Konjević: Gospodine Abazoviću, šta ako su sastanci dokumentovani, pa se budu pominjale neke cifre?

Doći će vrijeme da se govori i o stvarima koje su dokumentovane, pa će biti čudno i smiješno, da gospodin Abazović objašnjava kako je slao jednog funkcionera na sastanak jer je taj čovjek u nekakvom komitskom pokretu.

Nema komita, gospodine Abazoviću, ima samo lukrativnih interesa. A što ćete da radite ako su ti sastanci dokumentovani, pa se budu pominjale i neke cifre?”, poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, u emisiji “Aritmija”, Gradske RTV, autorke Tamare Nikčević.

Kada je izglasano nepovjerenje premijeru i njegovoj vladi, bilo je iluzorno, objašnjava lider SDP-a, da se nakon toga razrješavaju već razriješeni ljudi.

“Ali, i to je dio koji jasno pokazuje koliko, kada vam neko partijski ne odgovara, ne možete da trpite kritiku. Neke stvari su političku scenu dovele na nivo da samo zato što obavljate neku značajnu političku dužnost možete da optužujete sve druge, bez bilo kakvog činjeničnog dokaza. To je radio gospodin Abazović. Ja to radim uvijek sa argumentacijom i krivičnom prijavom”, kazao je Konjević.

Od momenta kada je smijenjen iz smijenjene vlade, nije se pojavljivao u javnosti, kako kaže, iz privatnih razloga. Međutim, to vijeme poslužilo je i za sumiranje utisaka o intenzivnim političkim dešavanjima u posljednjih osam mjeseci.

“Crna Gora pokušava da nauči neke od lekcija demokratije. Promjena vlasti na izborima 2020. donijela je očigledno nesnalaženje, zatim je u februaru ove godine pala ta vlada i u aprilu smo dobili manjinsku koja je bila bazirana na političkoj platformi ubrzanog vraćanja u proces evropskih integracija.

U tom političkom sporazumu jasno smo definisali što treba da bude ključno djelovanje vlade u prvim mjesecima, a to je da negdje do 31. jula, sa podrškom od 46 poslanika koju je ta vlada imala, pokušamo da dođemo do cifre od 49, da bi riješili nekoliko pitanja koja su bila preduslov za ispunjavanje privremenih i dobijanje završnih mjerila o poglavljima 23 i 24, što bi značilo nastavak evropskog puta”, podsjeća Konjević.

Dodaje da su ustanovljene bile i tri ključne stavke.

“Da se izabere Sudski savjet, da se izaberu sudije Ustavnog suda i da se dođe do izbora Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu. To su bila tri preduslova koja su po našem Ustavu zahtijevala dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu”, objašnjava.

Konjević ističe da je ubijeđen da se do te cifre moglo doći, ali da je umjesto toga uslijedila promjena prioriteta koju je dominantno kreirao predsjednik vlade Dritan Abazović, i afirmisanje onih tema koje su značile ne samo podjele u crnogorskoj vladi nego i dodatne podjele u crnogorskom društvu…

kompletan tekst na http://cdm.me

izvor: cdm.me