KAKO SE DOBIJAJU IZBORI DRŽAVNIM NOVCEM: Jakovov zakon već koštao državu 14 miliona eura… (foto)

Kolika će šteta biti ako Ustavni sud odluči da svi moraju imati ista prava, te da se zakoni ne mogu donositi selektivno kao što je to Milatović uradio, ne može ni da se pretpostavi. Ovo je samo jedan od primjera kako se ”domaćinski” upravljalo novcem svih građana, a izbori su jasno pokazali da je populizam najbolji put do glasova

Osim partijskog zapošljavanja i uništavanja državnih kompanija, posljednje dvije Vlade ostaće zapamćene i po setu zakona kojima su atakovali na privredu ali i na državni budžet.

Jedna od primjera je Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije koji je donijelo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma 2021. godine kada je na njegovom čelu bio Jakov Milatović, novoizabrani predsjednik države.

Samo ovaj zakon je koštao građane Crne Gore oko 14 miliona eura, a to je tek početak. Naime, za dodjelu naknade na osnovu ovog Zakona ukupno je stiglo oko 5.000 zahtjeva od čega je prihvaćeno oko 1.330. Ostali su odbijeni, a nezadovoljni radnici kažu da prilikom odlučivanja došlo do povrede pravila upravnog postupka pa je podnešeno oko 1.200 tužbi po ovom osnovu. Kolika će biti eventualna finansijska šteta po ovim procesima, pokazaće vrijeme.

Zbog nakaradnog zakona, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je u velikom problemu da odgovori na ovoliki broj tužbi i žalbi, a tek će, ukoliko Upravni sud donese presude u korist podnosilaca. Koliko je opseg ovog pitanja, govori i činjenica da je resorno Ministarstvo više puta tražilo pomoć od Vlade ovim povodom, tražeći već,  prema informacijama Portala Aktuleno, da se formira međuresorno tijelo „koje bi bilo sastavljeno od kolega koji raspolažu znanjima vođenja upravnog postupka“.

U dokumentu u koji Portal Aktuleno imao uvid, se navodi da je pristigao veliki broj tužbi i žalbi na uručenja rješenja, te da je Ministarstvo sve svoje kapacitete usmjerilo na rješavanje pristiglih prijava, ali da je, „imajući u vidu smisao i duh zakona kao i tematiku koju obuhvata“ u dalji proces rada potrebno uključiti i kolege iz Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva kapitalnih investicija.

Uz sve ovo, NVO Euromost iz Bijelog Polja, NVU Manjinski akcionari AD Gornji Ibar iz Rožaja i NVO Radnik iz Bijelog Polja podnijeli su Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti ovog zakona uz obrazloženje da Zakon krši Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je stavio u neravnopravan položaj.

To obrazlažu činjenicom da je zakon predvidio samo podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima rudarskometalske industrije i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja, dok za ostala lica koja su bila zaposlena u privrednim društvima u drugim sektorima, pomenuti zakon ne važi.

Dakle zakon ne važi za lica kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u preduzećima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, a koja su iz drvoprerađivačkog sektora, građevinskog, tekstilnog, obućarskog i drugih.

Kolika će šteta biti ako Ustavni sud odluči da svi moraju imati ista prava, te da se zakoni ne mogu donositi selektivno kao što je to Milatović uradio, ne može ni da se pretpostavi. Ovo je samo jedan od primjera kako se ”domaćinski” upravljalo novcem svih građana, a izbori su jasno pokazali da je populizam najbolji put do glasova.

L.P.Đ.

izvor: aktuelno.me