Podrška Opštine NIKŠIĆ govoru mržnje na društvenim mrežama– lajkovi za fašističke objave i skandaloznu retoriku
Facebook stranica pod nazivom “Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva”, koja je zloupotrijebila naziv crnogorske crkve i to koristeći ime kako bi se lažno predstavljala kao zvanična stranica vjerske organizacije, gotovo svakodnevno širi vjersku i nacionalnu mržnju, demonizuje građane Cetinja, targetira žene, građanske aktiviste i drugačije mišljenje. Međutim, ono što je osim ovih sramotnih objava, skandaloznije, jeste činjenica da ove objave redovno lajkuje i službeni Facebook profil Opštine Nikšić.

Objave koje bi u svakom demokratskom društvu bile predmet istrage, jer sadrže govor mržnje, fašističku retoriku, te otvorene napade na pojedince i zajednice, u Crnoj Gori očigledno ne nailaze na nikakav institucionalni odgovor, a pojedini ih poput Opštine Nikšić, otvoreno favorizuju dajući im podršku na društvenim mrežama.
Na desetine objava sa sporne stranice, koje vrijeđaju i targetiraju neistomišljenike, lajkovane su upravo sa zvanične Facebook stranice Opštine Nikšić, čime lokalna vlast, vrlo otvoreno daje legitimitet govorima mržnje i ultranacionalističkoj retorici.
Stranica “Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva”, funkcioniše kao ekstremistička platforma za širenje mržnje, a najčešće mete su građani Cetinja, predstavnici civilnog društva, feministkinje, pripadnici manjinskih naroda i svi koji se ne uklapaju u rigidni narativ autora tih objava.
Umjesto da zaštiti svoje građane od govora mržnje, Opština Nikšić – kroz digitalnu interakciju – šalje poruku da stoji uz autore takvog sadržaja. Na ovaj način lažni pomiritelji, kakvim se predstavljaju iz aktuelne vlasti u Opštini NIkšić daju ”nesebičan” doprinos daljoj radikalizaciji društva, šireći podjele čime još jednom pokazuju pravo lice vlasti u Nikšiću i njihovog lidera Marka Kovačevića.
U demokratskom društvu, po automatizmu govor mržnje se ne lajkuje – on se sankcioniše, no sve dok državne i lokalne institucije to ne razumiju, Crna Gora će ostati taoc opasne retorike i institucionalne šutnje.
Pored nedostatka institucionalne reakcije, izostaje i reakcija regulatornih tijela koja bi trebalo da prate i sankcionišu ovakve pojave na društvenim mrežama, posebno kada se širenje mržnje vrši iz profila koji imaju političku ili institucionalnu težinu.
U društvu koje se sve češće suočava s ekstremizmom i društvenom polarizacijom, ignorisanje govora mržnje nije neutralnost – već saučesništvo. Kada lokalne vlasti poput Opštine Nikšić reaguju lajkovima na objave koje targetiraju žene, vrijeđaju gradove i promovišu fašisoidne ideje, šalje se poruka da je mržnja dozvoljena – pa čak i poželjna.

izvor: standard.me