IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

Mr Novak ADŽIĆ, doktorand istorijskih nauka- “Crnogorsko pravoslavlje je crnogoroslavlje”: CPC kroz vjekove nije bila ni u kakvoj zavisnosti od bilo koje pravoslavne crkve… (foto, video)

Neki istorijski zapisi o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. “Tekovine vjekova ne mogu se ignorisati bez opasnosti po ignorante”, Gete…

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, subota, 09. 12. 2023… 00: 39… Mr Novak ADŽIĆ, doktorand istorijskih nauka- “Crnogorsko pravoslavlje je crnogoroslavlje”: CPC kroz vjekove nije bila ni u kakvoj zavisnosti od bilo koje pravoslavne crkve… (foto, video)

Crnogorska pravoslavna crkva bila je slobodna, autokefalna, samostalna organizacija i u kanonskom i u eklestijastičkom smislu. Crnogorska crkva u rangu Mitroplije svoju visoku autonomiju koja je dostizala stepen faktičke nezavisnostii ostvarila je još u XV vijeku, u doba kada su Crnom Gorom vladali Crnojevići. Dinastija Crnojević preuzela je 1446. vladarski prijesto u Crnoj Gori. Prerogative državne i političke vlasti držala je do 1499. godine. 

Ivan Crnojević (vladao od 1465. do 1490. godine) je, poslije žestokog otpora Turcima, bio prinuđen da središte crnogorske države prenese u krševite lovćenske predjele. Osnovao je Cetinje, novi centar svoje slobodne zemlje. 

Ivan-Crnojevic

Ivan Crnojević

Dogodilo se to nakon što je dotadašnji prijestolni grad Žabljak na Skadarskom jezeru osvojen od strane Osmanlija. Na Cetinju je Ivan Crnojević podigao svoj Dvor 1482. godine. U renesansnom stilu sagradio je na Ćipuru 1484. Cetinjski manastir, koji će, tokom narednih vjekova, postati centar oslobodilačke borbe crnogorskog naroda i faktičke nezavisnosti Crne Gore i u kojemu će stolovati poglavari autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. 

Podizanjem Cetinjskog manastira došlo je do premještanja centra Crnogorske mitropolijeu novu prijestonicu Crne Gore – na Cetinje. Ivan Crnojević je svojom aktivnošću kao državnik ostavio snažan trag i na život Crnogorske mitropoliije, odnosno, Crnogorske crkve. 

Valtazar-Bogi-i

Valtazar Bogišić

U Osnivačkoj povelji Cetinjskog manastira, 4. januara 1485, Ivan Crnojević je naveo da se o ustrojstvu crkve dogovorio “s preosveštenim mitropolitom zetskim gospodinom Visarionom i episkopom gospodinom Vavilom”. Tako da se može reći da je Ivan Crnojević kao državnik u slobodnoj Crnoj Gori bio faktički utemeljtelj, zaštitnik ili patron autonomne, odnosno, de facto samostalne, Crnogorske pravoslavne crkve.

Tokom viševjekovnog postojanja slobodne i samostalne države Crne Gore, u okviru njenih granica, postojala je i djelovala autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, poštujući norme crkvenog, kanonskog prava i civilnog i državnog prava.

Crnogorska pravoslavna crkva bila je samostalna u faktičkom smislu od 1603. godine, a u faktičkom i formalnom, kanonskom smislu od 1766. pa sve do njenog nasilnog ukidanja 1920. godine. O autokefalnosti Crnogorske crkve pisali su oni koji su živjeli u vrijeme kada je ona imala taj status, recimo, poput Valtazara Bogišića i Nikodima Milaša.

Dr-Jozef-Bajza

Dr Jozef Bajza

Čuveni pravni istoričar i teoretičar, predstavnik istorijskopravne škole, redovni univerzitetski profesor, pisac »Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru« (1888) i prvi crnogorski ministar pravde dr Valtazar Bogišić u jednom svojemu radu, uz ostalo, je napisao i sljedeće: 

»Kao i sve države gdje gospodari istočno-pravoslavna vjera tako i Crna Gora ima svoju autokefalnu crkvu« [1]. Tu činjenicu je svojevremeno zapazio i crnogorski politički i pravni pisac advokat dr Sekula Drljević, kada je u jednoj svojoj knjizi napisao i ovo: »Crnogorsko pravoslavlje je crnogoroslavlje… Crnogorska crkva kroz sve vjekove nije bila ni u kakvoj zavisnosti od bilo koje pravoslavne crkve, pa ni od Carigradske patrijaršije« [2]

Postojanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve ekspicitno dokazuje sačuvana obimna arhivska dokumentacija. Iz nje ću ovom prilikom izdvojiti nekoliko svjedočanstva koje olako mogu pobiti kao obmanjivačke sve konstrukcije kojima se hoće negirati postojanje Crnogorske pravoslavne crkve. Da je Crnogoraka pravoslavna crkva bila autokefalna govore i zapisi dr Gavrila Dožića. Naime, Gavrilo Dožić (1881-1950), episkop raško-prizrenski, episkop pećke eparhiije Crnogorske pravoslavne crkve i član njenog Svetog Sinoda, po ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve, od 1920. do 1938, bio je mitropolit crnogorsko-primorske eparhije Srpske pravoslavne crkve, kao i patrijarh Srpske patrijaršije u periodu od 1938. do 1950. godine. 

Čitaj još:   ŠEF TURSKE DIPLOMATIJE STIGAO U SARAJEVO: Mevlut Cavusoglu danas sa Turković, Komšićem i Džaferovićem... (foto, video)

Naime, 1910. mitropolit autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofan Ban slavio je značajan jubilej – 25. godišnjicu arhijerejske službe. Primio je tada Mitrofan Ban brojne čestitke iz zemlje i iz inostranstva, a jednu od njih uputio mu je i dr Gavrilo Dožić iz Soluna. 

Mitropolit-Mitrofan-Ban

Mitropolit Mitrofan Ban

Dožić taj jubilej Mitrofana Bana komentariše ovako: 

»Meni bi bila dužnost ne samo moja skromnost da uzmem učešća, već da budem inicijator i, u okolini u kojoj sam se nalazio, da i drugi izvrše ono što su bili prema tome znamenitom momentu u istoriji Crnogorske ckve« [3]

Kralj Nikola je zborio da je Crnogorska pravoslavna crkva autokefalna. Tako je 1913. godine, kad je dr Gavrilo Dožić određen da bude episkop pećke eparhije Crnogorske pravoslavne crkve, kralj Nikola, tim povodom, rekao i ovo: 

»Gospodo, može li biti ljepšega dana za našu autokefalnu pravoslavnu crkvu od ovoga, u kome sa našega Cetinja spremamo, dr Gavrila Dožića, vrijednog sina zemlje ove na njegovu službu bogu i narodu« [4].

Episkop-CPC-Gavrilo-Do-i-od-1920-mitropolit-a-kasnije-patrijrah-SPC

Episkop CPC Gavrilo Dožić, od 1920 mitropolit a kasnije patrijrah SPC

U biografiji dr Gavrila Dožića, koju je objavio »Ilustrovani zvanični almanah-šematizam Zetske banovine«, god. I, državna štamparija, Sarajevo, 1931. str. 232, piše i ovo: »Ogledao se na bogoslovsko-književnom polju, a sada radi na istoriji Crnogorske pravoslavne crkve«. Mitropolit autokefalne Crnogorske pravoslave crkve u periodu od 1884. do 1920. godine, kada je nasilno ukinuta, bio je Mitrofan Ban (1841-1920). On je 1910. godine, u pismu, koje je zahvalnica na pozdravni govor kralja Nikoli, naveo i ovo: “Vaše Kraljevsko Visočanstvo, Premilostivi Gospodaru, četrdeset godina već je prošlo, od kako mi je velika sreća udio pala da stupim na službu Crnogorske crkve-na službu Vaše, Gospodaru, junačke države”

Član Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve Kiril Mitrović (1867-1931), koji je 1909. postao episkop njene zahumsko-raške eparhije, 6. aprila 1910. godine, u pozdravnom govoru upućenom Mitrofanu Banu istakao je i ovo:

“Vaše Viskopreosveštenstvo, Visokodostojni gospodine Mitropolite!

Raduje se danas sveta pravoslavna Crnogorska crkva slaveći dvadestpetogodišnjicu revnosne službe Vašem Bogu, prijestolu i otadžbini, i prinosi toplo blagodarenje Božjem promislu, što Vas je sv. Blagoslovom svojim pratio na putu duge teške apostolske službe Vaše i udijelio da ona bude plodonosna i korisna sv. Božijoj crkvi”.

Protođakon Filip Radičević, dugogodišnji sekretar Mitroplije Crnogorske pravoslavne crkve, član njenog Svetog Sinoda od 1904. godine, u oficijelnom službenom časopisu crnogorskog Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova -“Prosvjeti”, u radu “Pravoslavna crkva u Crnoj Gori”, “ objavljenom 1889. godine piše i ovo: 

“Pravoslavna naša crkva kao autokefalna, nezavisna je. Ona se kao takva odnosi prema Ruskom Sinodu, Carigardskoj i drugim patrijaršijama, kao i ostalim autokefalnim crkvama. Sve autokefalne pravoslavne crkve priznaju nezavisnost Crnogorske crkve, svagda joj dostavljaju događaje koji se u pojedinim crkvama zbivaju, na primjer, kad koji patrijarh dolazi na upravu svoje crkve”

Autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve eksplicitno dokazuje i potvrđuje i sljedeći dokument. To je pismo Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve knjazu Nikoli I Petroviću Njegošu od 1. maja 1908. godine, koje glasi ovako:

“Njegovom Kraljevskom Visočanstvu Knjazu Gospodaru Nikoli I – Topolica

Bog vjerni čuvar Crne Gore kroz duga i teška vremena očuvao je njenu političku nezavisnost i crkvenu autokefalnost. Za ovo zasluga pripada Vašemu Uzvišenome Domu, iz koga su na kormilo državno i crkveno dolazili veliki muževi, duhovni pastiri i svjetski vladari, koji su vazda znali visoko držati ugled Crne Gore.

Između mnogijeh savremenijeh reforama koje je Vaše Kraljevsko Visočanstvo na sreću i blago Crne Gore blagoizvolilo sankcionisati i sveta crkva bila je usrećena duhovnijem zakonima Pravoslavnih Konsistorija i Svetog Sinoda. 

kralj-nikola-prvi-petrovi-njego

Kralj Nikola Prvi Petrović Njegoš

Čitaj još:   Za vikend sunčano i toplo, od utorka kiša i hladnije... (foto)

Saglasno Ustavu Svetog Sinoda danas prvi put okupljeni sinodski članovi na prvome mjestu za svoju svetu dužnost smatraju, Vašemu Kraljevskom Visočanstvu i Vašemu Uzvišenome Domu izjaviti svoju vjernost i nepokolebljivu odanost. U isto vrijeme Sinod najponiznije, Vama Uzvišeni Gospodaru najtoplije blagodari za nebrojena dobra, koja ste crkvi svojoj učinili. Vaše Kraljevsko Visočanstvo, Vaš Uzvišeni Dom i Crnu Goru Sveti Sinod preporučuje promislu Svevišnjemu.

Smireni molitvenici: Mitropolit Mitrofan, predsjednik,naim. episkop Kiril Mitrović, član, arhimandrit Mihailo Dožić, član, iguman Prokopije Vračar, član,protođakon Filip Radičević, član, protojerej Aksentije Bojović, član, protojerej Pavle Petrović, član, sekretar Svetoga Sinoda đakon Ivo Kaluđerović”

Poznati mađarski naučnik, profesor Univerziteta u Budimpešti, član Mađarske akademije nauka, dr Bazja Jožef u knjizi “Crnogorsko pitanje”, objavljenoj na mađarskom jeziku 1927. i na italijanskom jeziku 1928. u Budimpešti, govori o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve sljedeće:

“Godina 1766. označava nezaboravan datum u istoriji Crne Gore. Turci su te godine ukinuli Pećku patrijaršiju i zbog toga je pravoslavna Crnogorska crkva dobila autokefalnost” [5].

[1] Dr Valtazar Bogišić, “Metod i sistem kodifikacije imovinskog prava u Crnoj Gori”, Beograd, 1967, str. 42 i dr Danilo Radojević, “Iz povijesti hrišćanskih crkava u Crnoj Gori”, Podgorica, 2000, str. 71 i 72. O autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve vidjeti i:dr Valtazar Bogišić, “Pravni običaji u Crnoj Gori, Hercegovini i Sjevernoj Albaniji”, CANU, Titograd, 1984, str. 238-239. Istoričar Gligor Stanojević u knjizi »Istorija naroda Jugoslavije«, knjiga II, Beograd,1960, str. 1184. konstatuje činjenicu da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna. To on čini i u svojoj knjizi “Crna Gora pred stvaranje države”, Beograd, 1962. godine.

[2] Dr Sekula Drljević, “Balkanski sukobi 1905-1941”, drugo izdanje, Zagreb, 1990, 172-173. U doba nezavisne knjaževine i kraljevine Crne Gore, pored ostalog, dr Sekula Drljević je vršio i dužnost ministra prosvjete i crkvenih poslova u crnogorskoj Vladi.

[3] Vidjeti: »Spomenica o dvadesetpetogodišnjici arhijerejske službe njegovog Visokopreosvještenstva Mitropolita Crne Gore Mitrofana Bana«, Cetinje, 1911, štampano u Kraljevskoj crnogorskoj državnoj štampariji«.

[4]Vidjeti: »Glas Crnogorca« od 30. XI 1913, br. 55, kao i »Cjelokupna djela kralja Nikole I Petrovića Njegoša«, Cetinje 1969.

[5] Dr Jožef Bajza, “Crnogorsko pitanje”, (priredili dr Branislav Kovačević i Marijan Miljić), Podgorica, 2001, str. 33.

BONUS VIDEO: Gradski radio INTERVJU Novak Adžić

izvor analitika.me

NAJAMNIK- Priča prema istinitom dogadjaju… (foto)

U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more

SARAJEVO, CRVENI TEPIH: Danas počinje 24. Sarajevo film festival…

Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more