IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

HISTORIJSKA LIČNOST- Mehmed paša Sokolović: Bošnjak, “de facto” vladar Osmanskog carstva, Veliki vezir služio tri sultana… (foto, video)

Mehmed paša Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti iz historije naše zemlje, ali i svjetske, ako uzmemo u obzir da je bio veliki vezir, dakle, ono što je danas premijer, najveće sile svijeta u 16. stoljeću – Osmanskog cartstva.

ISTANBUL: Svijet, Zanimljivosti, vijesti, utorak, 05. 03. 2024… 20: 32… HISTORIJSKA LIČNOST- Mehmed paša Sokolović: Bošnjak, “de facto” vladar Osmanskog carstva, Veliki vezir služio tri sultana… (foto, video)

Još kao dječak odveden je na školovanje u Istanbul, a svoj talenat i sposobnosti pokazao je kroz razne položaje u Osmanskom carstvu – kao zapovjednik carske garde (1543- 1546.), kapudan paša (1546- 1551.), beglerbeg Rumelije (1551- 1555.), treći vezir (1555- 1561.), drugi vezir (1561- 1565.), a kao veliki vezir (1565.- 1579.) služio je za vrijeme tri sultana: Sulejmana Veličanstvenog, njegovog sina Selima II i unuka Murata III.

12 Ekim 1579: Sadrazam Sokollu Mehmet Paşa'nın vefatı

Iako godina rođenja Mehmed paše Sokolovića nije precizno određena, pretpostavlja se da je rođen 1505. ili 1506. godine u selu Sokolovići kod Rudog u istočnoj Bosni. Kao i većina drugih članova osmanske vladajuće elite, Mehmed paša Sokolović je u prvim stoljećima nakon uspostave Osmanskog carstva stigao u osmansku palaču po sistemu regrutacije ili devširme (devşirme). Ubijen je 1579. godine čime se završava njegova 15-godišnja vladavina kao “de facto” vladara Osmanlijskog carstva.

U vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, što smo imali priliku gledati i u turskoj historijskoj seriji o ovom sultanu, mladi je Sokolović, kao školovan i okretan dvorjanin, koji se već istakao u ratu sa Ugarskom i Austrijom (1526-1533), obavljao razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša). Tri godine kasnije, poslije smrti velikog admirala Hajrudina Barbarose, postavljen je na njegovo mjesto kao kapudan-paša.

Za dalje ratne zasluge, posebno na Istoku u perzijskoj vojni, Mehmed-paša je 1555. dobio položaj trećeg vezira. Tokom tog rata Osmanlije su prvi put uspostavile vezu i saradnju sa svojim etničkim i jezičkim srodnicima s one strane rijeke Amu Darje (antički Oxus), odnosno sa uzbečkim hanom, gospodarom Samarkanda i Buhare. Osnova te saradnje je bila borba protiv perzijskog šaha kao zajedničkog protivnika.

– Mehmed paša Sokolović mnogo je važan za BiH, a prije svega važan je za narod kojem pripada i iz kojeg je rođen. Sve relevantne historijske činjenice upućuju na to da je Mehmed paša Sokolović rođen kao musliman u selu Sokolovići, selu Sokolu, kako stoji u turskim defterima.

Mi danas iz ove perspektive možemo kao Bošnjaci govoriti da je jedan ako ne najistaknutiji, onda je jedan od tri najistaknutija Bošnjaka u našoj povijesti, imajući u vidu da je po rođenju Bošnjak – musliman, bio veliki vezir u Osmanskom carstvu, na vrhuncu njegove moći, na vrhuncu Osmanskog carstva. To bi vam u današnje prilike preneseno značilo kao kada bi mi kao narod Bošnjaci imali nekoga ko je ili najutjecajniji, ili među najutjecajnijim ljudima SAD- a.

Čitaj još:   GUŽVI NEĆE BITI: Kupališta i plaže od 18. maja uz poštovanje distance... (foto)

Jer su one danas u svijetu ono što je u 16. i 17. vijeku bilo Osmansko carstvo, odnosno vrijeme Mehmed paše Sokolovića – kaže za Faktor doktor teologije, Bilal Memišević, koji je svoj magistarski i doktorski rad posvetio upravo Mehmedu paši Sokoloviću, a uskoro će, u saradnji sa prijateljima, objaviti i knjigu o njemu.

U aktualnoj historiografiji balkanskih naroda najviše energije uloženo je u dokazivanje porijekla velikog vezira Mehmed-paše, konkretnije Srpska akademija nauka i umjetnosti ga je prisvojila.

– Mehmed paša Sokolović kao i svi drugi je devširmom, gdje su mogli biti samo sunećeni dječaci, regrutovan da se školuje na dvoru Osmanskog cartsva.

Devširma se u kontinuitetu u srbijanskoj historiografiji krivo prevodila i krivo predstavljala ovdje nama na prostoru Balkana, ne samo BiH, kao danak u krvi. Dakle, devširma zasigurno nije nikakav danak u krvi, devširma je jedan zakonik koji je u detalje definisao ko može biti predmetom devširme, kada može biti predmetom devširme.

Dvorske škole su obrazovale umjetnike, učenjake, muzičare, čimbenike, obrtnike i druge profesionalce koji su se pokazali i dokazali u velikom Osmanskom carstvu. Srbijanska historiografija vrlo često i namjerno, pa i zlonamjerno baveći se identitetom Mehmeda paše Sokolovića spominje, ili miješa Makarija i Antonija.

Ovdje hoću da kažem i da istaknem da je Makarije odnosno Makarius kako je njegovo izvorno ime, Grk, školovao se na manastiru Hilandar, rođen je u Solunu. Dakle, genetski nema nikakve veze sa Sokolovićima. Antonie također, Dalmatinac rođen u Zadru također školovan na Hilandaru.

A Hilandar je ekskluzivni elitni manastir tog vremena istočne crkve. Majka Mehmeda nije ni Marija, nije ni Anđelija, nego Kosa, po rođenju Kosa. Zajedno sa još 28 članova porodice bijegom od krvne osvete iz Soluna, dakle njegova majka dolazi i doselila se sa drugim članovima svoje porodice kod Zlatibora.

U defterima stoji da je svojom ljepotom osvojila Džemaludin Sinan bega Sokolovića, oca Mehmed paše Sokolovića. Stoji također u defterima da je Mehmed paša Sokolović naslijedio imanje svoje majke u Solunu. Istine radi treba kazati da je daidža, odnosno ujak Mehmed paše Sokolovića bio sveštenik.

Zvao se Stefan i službovao je u manastiru Žiča, a priča o Makariju i Antoniju zaista nema nikakvo historijsko utemeljenje, već se radi o jednostavno namjernom iskrivljivanju historijskih činjenica. Ova veza ujaka, odnosno daidže Stefana Mehmed paše Sokolovića, ona je razlog da je organizirano posrbljavanje Sokolovića u smjeru kako je vjerovatno to htjela Srpska akademija nauka i umjetnosti– pojašnjava Memišević.

Sokollu Mehmet Paşa

Kao sjajan državnik, Mehmed paša Sokolović, dobio je čast da bude i zet Sulejmana Veličanstvenog. Bio je oženjen kćerkom njegovog sina, sultana Selima II – Ismihan Sultanijom, sa kojom je dobio četvero djece.

Podizao je brojne zadužbine i vakufe u Bosni i širom Carstva. U svom rodnom selu Sokolovićima izgradio je džamiju i u nju uvakufio čuvenih trideset džuzova Kur'ana.

Čitaj još:   PITAJU MNOGI "DA LI SMIJU DA JEDU KINESKU HRANU": Na SOS telefon zbog korona virusa stižu brojne dileme...

Podigao je četiri mosta na prostoru Bosne i Hercegovine i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Koziju Ćupriju u Sarajevu.

U Turskoj se, također, nalazi veliki broj njegovih zadužbina od kojih su najpoznatije dvije džamije u Istanbulu i jedna u gradu Edirne.

– Njegovi vakufi su i u Halepu, današnjoj Siriji, u Mekki, Medini… Vakufi Mehmed paše Sokolovića su podizani diljem Osmanskog cartsva i svojim vakufima i svojim odnosom prema islamskom učenju, Mehmed paša Sokolović je na najbolji mogući način iscrtao ili ispisao svoj životni kredo. Njegovi vakufi upućuju na njegov kulturološko- civilizacijski i islamski identitet.

BONUS VIDEO: Ko je bio Mehmed paša Sokolović i zašto ga komšije toliko svojataju…

Zaista je smiješno svojatati čovjeka, ili ga prisvajati sebi, čovjeka koji je iza sebe ostavio toliko hajrata, tolikog dobra, i jedan je od rijetkih velikana Osmanskog carstva koji je natprosječno bio obrazovan. U svojim vakufnamama pisao je:

“Ja, Mehmed paša Sokolović, sin Džemaludin Sinan bega Sokolovića, zavještavam to i to.. za potrebe ljudi, mještana, stanovnika…” Odakle pravo nekome danas da kaže da je on bio nešto drugo, kada on nedvosmisleno za sebe kaže ko je i kome pripada – pita Memišević.

Ustvrđuje da njegovim odlaskom Osmansko carstvo kreće niz brdo. A i Sokolović je pao, vjerovatno kao žrtva zavjere, tako što ga je 1579. u njegovom saraju ubio neki derviš, porijeklom iz Bosne, koji je navodno došao da od vezira nešto moli i da traži milostinju. Ukopan je u turbetu pored džamije Ejup sultan u Istanbulu.

BONUS VIDEO: Trag u historiji: Mehmed- paša Sokolović

izvor Faktor.ba

NAJAMNIK- Priča prema istinitom dogadjaju… (foto)

U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more

SARAJEVO, CRVENI TEPIH: Danas počinje 24. Sarajevo film festival…

Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more