Milutin L. Cerović: Crna Gora- zemlja unutrašnjih dilema… (foto, video)

Crna Gora je prepoznatljiva i po tome što dobar dio njenog naroda ne zna, ili ne želi da zna ko je zapravo. Umjesto lične i kolektivne autentičnosti, češće se bira ono što im drugi kažu da jesu.

Piše: Milutin L. Cerović

Ovaj tekst ima za cilj da informiše, provocira na razmišljanje i izazove društveni dijalog o brojnim osobenostima Crne Gore – onima kojima se ponosimo, ali i onima koje često prećutkujemo.

1. Crna Gora je poznata po svojoj zadivljujućoj prirodi – planinama, rijekama, jezerima i prostranim šumama. To je zemlja divlje ljepote, gdje se priroda uzdiže iznad svakodnevnog.

2. Poznata je i po izlazu na Jadransko more, ali se čini da ga više koriste stranci nego oni koji su odrastali uz njega. Paradoks gostoljubivosti – more imamo, ali ga često ne osjećamo svojim.

3. U posljednjih tridesetak godina, Crna Gora se afirmisala i kao zemlja koja velikodušno dodjeljuje državljanstva i poslove strancima, često baš onima koji prema njoj ne gaje ni trunku ljubavi – naprotiv.

4. Crna Gora se diči otvorenošću prema svim narodima svijeta, ali paradoksalno, nerijetko iskazuje duboko ukorijenjeno samoodricanje – gotovo da sebe i svoj narod voli i ceni najmanje.

5. Ni u jednoj zemlji nije toliko izražen fenomen unutrašnje sabotaže – Crna Gora ima nevjerovatan broj “neprijatelja iznutra”, koji potiču iz vlastitog naroda i identiteta. Niko kao Crnogorci ne znaju tako organizovano da podrivaju ono što im je rođenjem dato.

6. Dok se teško organizujemo u odbrani sopstvene zemlje, gotovo savršeno se organizujemo kada je treba obezvrijediti, oslabiti ili izdati. Taj kontrast ostavlja gorak ukus u ustima svakom ko istinski voli ovu zemlju.

7. Crnogorski identitet često djeluje kao kostim koji se lako mijenja – prilagodljiv, fleksibilan, ali povremeno i bezlično oportun. Lakoća s kojom se mijenja nacionalna pripadnost postala je predmet i satire i tuge.

8. Postoji jedna duboko ukorijenjena osobina – više brinemo za tuđe nego za sopstveno. Briga o sebi kao narodu, državi, kulturi, često ostaje nebitna i u drugom je planu.

9. Polovina stanovništva s uživanjem negira sebe, ako u tome vidi makar simboličnu korist. Privilegija, priznanje ili čak prolazna korist znače više od istine o sopstvenom identitetu.

10. Konačno, Crna Gora je prepoznatljiva i po tome što dobar dio njenog naroda ne zna, ili ne želi da zna ko je zapravo. Umjesto lične i kolektivne autentičnosti, češće se bira ono što im drugi kažu da jesu.

Zaključak:

Antropološki i sociološki gledano, ovakva unutrašnja dinamika i kolektivni karakter Crne Gore predstavljaju plodno tlo za analizu.

Šta je uzrok tolikom mazohističkom porivu, samoponištavanju i trajnom sukobu sa sopstvenim identitetom?

Postoje li dublji istorijski, kulturni ili mentalitetski razlozi za ovakvo ponašanje naroda koji istovremeno može biti i gord i ranjiv, i briljantan i samosabotirajući?

Crna Gora dakako je zemlja kontrasta, gordosti i unutrašnjih dilema.

Zemlja koja zaista zaslužuje da se o njoj misli ozbiljno, naravno i kritički – ali uvijek s ljubavlju.

Ako je to ikako moguće danas i sutra.

BONUS VIDEO: JADRANKA BARJAKTAROVIĆ – ♫ CRNA GORA JE MOJ DOM ♫ (2021)

izvor aktuelno.me