NIKOLA Dragaš: PAVLE Đurišić još dugo na sigurnom kod „jataka” Metodija?

Pravna zbrka nastala jer kip zloglasnog četničkog vođe nije privremeno zaplijenjen kao predmet krivičnog djela, pa će i sud možda imati problem da ga trajno oduzme;

Ništa ne sprečava policiju i tužilaštvo da u svakom trenutku privremeno oduzmu spomenik iz crkve u Gornjem Zaostru, rekao je “Vijestima” pravnik upućen u procedure krivičnog postupka i slučaj iz Berana;

Odluka o oduzimanju spomen-obilježja biće donesena po okončanju krivičnog postupka. To, jer u ovom trenutku sud nema podatke – potvrdu o oduzimanju predmeta u toku postupka izviđaja i istrage od strane policije i tužilaštva, rečeno je redakciji iz beranskog Osnovnog suda.

Mještani Gornjeg Zaostra premještaju spomenik Đurišiću, Foto: Boris Pejović

Spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću mogao bi da trajno oduzme beranski Osnovni sud samo ako Vujadin Dobrašinović, koji je početkom avgusta optužen da je nezakonito postavio taj kip na svom imanju u Gornjem Zaostru, bude pravosnažno osuđen zbog toga.

Međutim, upitno je da li bi i u tom slučaju sporno obilježje moglo da bude konfiskovano kao predmet izvršenja krivičnog djela, jer nije isključeno da Dobrašinović može tvrditi da više nije vlasnik i držalac spomenika koji je u međuvremenu premješten u crkvu u Gornjem Zaostru.

“Vijestima” je to rekao pravnik upućen u procedure krivičnog postupka i slučaj iz Berana, navodeći da i dalje nema prepreka da tužilaštvo i policija privremeno zaplijene kip.

“Nikad nijesam vidio trajno oduzimanje predmeta bez privremenog oduzimanja… Da je određena mjera privremenog oduzimanja, spomenik bi bio u nekom depou, zarad dokaznih radnji, i sud bi ga, na kraju, eventualnom osuđujućom presudom, trajno oduzeo”, pojasnio je sagovornik.

Prema Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore (član 75), predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela, mogu biti oduzeti ako su svojina učinioca. Ti predmeti, piše u KZ-u, mogu biti konfiskovani i kad nisu svojina učinioca, “ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti ljudi ili imovine ili razlozi morala, ili kad i dalje postoji opasnost da će biti upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela…”.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama i Uprava policije (UP) sporili su se proteklog vikenda oko toga zašto nije oduzeto obilježje Đurišiću. Iz UP tvrde da su, nakon saznanja da je spomenik premješten s privatnog imanja u crkvu u beranskom selu, zatražili od ODT-a nalog za oduzimanje kipa, ali da je ta institucija to odbila pozivajući se na Temeljni ugovor Vlade sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Tvrde i da je nalog ODT-a za oduzimanje kasnio i da policiji nije bilo ostavljeno dovoljno vremena da obavi posao.

S druge strane, iz ODT-a su odgovorili da su nalog za uklanjanje i oduzimanje spomenika uputili još nakon što su saznali da ga je Dobrašinović postavio. Tvrde da nije tačno da su pominjali Temeljni ugovor kao razlog zbog kog se ne može oduzeti kip, “jer tužilaštvo postupa isključivo po procesnim zakonima”.

Prema Temeljnom ugovoru (član 7), u objektima i prostorima u vlasništvu crkve, državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kad to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi.

“Vijestima” su iz beranskog ODT-a kazali juče da su optužnim predlogom protiv Dobrašinovića, podnesenim Osnovnom sudu u toj opštini 15. avgusta, zatražili i da se (trajno) oduzme obilježje Đurišiću kao predmet izvršenja krivičnog djela.

Iz Osnovnog suda redakciji su rekli da će odluka o zahtijevanom oduzimanju spomenika biti donesena po okončanju krivičnog postupka. Odnosno, po pravosnažnosti presude.

“To, jer u ovom trenutku sud nema podatke – potvrdu o oduzimanju predmeta u toku postupka izviđaja i istrage od strane policije i tužilaštva”, navela je sekretarka tog suda Ana Radunović, poručivši da on postupa “isključivo u okviru svojih zakonskih ovlašćenja” i da se neće izjašnjavati o osnovanosti optužnog predloga, niti prejudicirati ishog postupka.

“Javnost će o svim daljim procesnim radnjama i odlukama biti obaviještena blagovremeno putem saopštenja suda”, dodala je Radunović.

Ona je kazala juče “Vijestima” da im je optužni predlog predat 13. avgusta, da ga je postupajuća sutkinja Dubravka Popović istog dana vratila na doradu “nalazeći da je neophodno bolje razjašnjenje stanja stvari da bi se ispitala osnovanost optužnog predloga”, te da je 15. avgusta dostavljen dopunjeni akt.

Radunović je navela da će glavna rasprava u ovom slučaju biti zakazana po zakonom sprovedenoj proceduri, nakon što sud odluči o predlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića.

Njemu je 10. avgusta određen jednomjesečni pritvor.

Spomenik Đurišiću postavljen je 7. avgusta (četvrtak), dan kasnije otkrio ga je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje sklonili su mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Đurišićeva statua prebačena je u Crkvu Svete mati Paraskeve, a nedležna inspekcija je, uz asistenciju policije, naknadno srušila postament obilježja.

Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra. Beranska policija privela je poslije incidenta četiri osobe, a uhapsila Danka Femića i Vlada Stijovića. Femiću je određeno zadržavanje od 30 dana zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnost, dok je Stijović pušten na slobodu. Policija je zbog napada na ekipe dva dnevna lista procesuirala još pet lica – D. L. (47), D. P. (28), V. D. (20) i dvije maloljetne osobe starosti 15 i 17 godina.

Bjelopoljsko Više tužilaštvo reklo je prošlog utorka da je zbog dešavanja u Gornjem Zaostru formiralo predmet protiv Metodija i rukovodioca Službe za građane Glavnog grada i lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića.

Dajković je pokušao da spriječi državne organe da uklone postament, blokirajući automobilom put do Gornjeg Zaostra. Time se pohvalio na Fejsbuku. Policija je Dajkoviću izdala prekršajni nalog zbog blokade puta.

Više tužilaštvo u Bijelom Polju prethodno je formiralo predmet povodom izjava učesnika skupa u beranskom selu, na kom je, između ostalih, govorio i Metodije. On je tada kazao da je “malo onih koji su bili nadahnuti kao Đurišić”, te da bi spomenik tom četničkom komandantu trebalo da bude podignut i u centru Berana.

“Najbitnije je da budemo slični njemu, da budemo vjerni svome rodu, da znamo ko smo – da smo Srbi, da smo pravoslavni. Jer mnogi danas, koji su nas najviše tih godina klali, potiču iz naših korijena. Spremno čekaju, kao ulizice, bilo koju imperiju da prođe ovim prostorima, da bi joj se stavili na uslugu”, rekao je Metodije.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

U Gornjem Zaostru je 2002. godine postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oboje su srušeni.

Tzv. vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta 2017. je pokrenuo inicijativu da se Đurišiću podignu spomenici u Beranama i Gornjem Zaostru, a 2019. je aktuelni potpredsjednik Vlade i tadašnji poslanik Budimir Aleksić (Nova srpska demokratija) pozivao Dragoslava Šćekića (Socijalistička narodna partija), u tom trenutku čelnika Berana, da podigne spomenik četničkom vojvodi.

VDT ne smatra da je Temeljni ugovor prepreka da se oduzme kip

“Vijestima” su juče iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), na čijem je čelu Milorad Marković, indirektno saopštili da ne smatraju da je Temeljni ugovor sa SPC prepreka da se iz crkve u Gornjem Zaostru oduzme spomenik Đurišiću.

Iz VDT-a su, odgovarajući na pitanja da li je taj ugovor barijera tome, ako jeste – zašto, te ako nije – zašto kip nije oduzet, rekli:

“Povodom vaših pitanja, obavještavamo da Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora”.

Akt koji je Vlada potpisala sa SPC 2022. godine niži je u pravnoj hijerarhiji od Ustava i zakona, a nije ni međunarodni ugovor.

Je li premještanje u crkvu novo postavljanje spomenika?

Pravnik s kojim su “Vijesti” razgovarale, kazao je da se, nakon premještanja spomenika Đurišiću u crkvu u Gornjem Zaostru, otvara još jedno pitanje.

“Ako je spomenik prenešen u crkvu, da li to znači da se desilo novo postavljanje spomenika? Ako je kip bio nezakonito na livadi u Gornjem Zaostru, kako može biti zakonito u crkvi?”, pita on.

izvor: vijesti.me