CRNA GORA: S obilježjima ukloniti i teme podjela- Mogu li se svi sporni spomenici odstraniti bez rasta tenzija u društvu

Spomenici svim kontroverznim ličnostima i događajima širom države bi se mogli ukloniti jedino ako vlast čvrsto odluči da u cilju napretka cjelokupnog društva “zatvori” te teme. Međutim, vladajuće partije u Crnoj Gori to ne rade, već uz pomoć crkve koriste ta osjetljiva pitanja da bi držale društvo u stanju napetosti, a sve dok narativ “naši zločinci dobri, njihovi loši” još živi, uklanjanje spornih spomen-obilježja teško može da prođe bez tenzija, jer se uvijek potencira nečija ugroženost.

Tako sagovornici “Vijesti” odgovaraju na pitanje da li je moguće ukloniti sva problematična obilježja bez dodatnog rasta tenzija u ionako podijeljenom društvu, te može li to da se uradi bez štete po stranke vlasti.

Priču o regulaciji nezakonito postavljenih spomenika pokrenula su uklanjanja obilježja zločincima i saradnicima okupatora iz Drugog svjetskog rata – četničkom vođi Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro i komandiru čete vulnetara (vulentara) Jusufu Čeliću(Isufu Kameru Čelaju) u selu Vusanje, kod Gusinja.

Iako su kipovi zločinaca uklonjeni, nadležni organi ih nisu oduzeli. Spomenik Đurišiću premješten je u konak manastira Đurđevi stupovi, dok se Čelićev nalazi u zgradi gusinjske opštine.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović(Demokrate) rekla je “Vijestima” prije desetak dana da će svi spomenici koji su postavljeni protivno zakonu, biti uklonjeni.

“Nema izuzetaka, nema selektivne primjene, nema tolerancije. Ministarstvo će i dalje, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, lokalnim samoupravama, policijom i tužilaštvom, štititi kulturnu baštinu i istorijski integritet naše države. Kad postoji osnov sumnje da je spomenik predmet ili sredstvo izvršenja krivičnog djela, oduzimanje može narediti isključivo nadležni tužilac, u skladu sa zakonom”, poručila je ona.

Vujović je tada rekla da se resor kojim rukovodi neće zaustaviti dok svako spomen-obilježje postavljeno bez saglasnosti Ministarstva ne bude uklonjeno – u svakoj opštini, bez izuzetka.

Zakonom o spomen-obilježjima propisano je sprečavanje podizanja spomenika za događaje koji označavaju gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore, simbolizuju, odnosno označavaju saradnju s okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem, zatim za osobe koje su bile saradnici okupatora, njegovog saveznika ili pomagača…

Ciklično izazivanje kriza

Istoričar Miloš Vukanović rekao je “Vijestima” da je moguće da svi spomenici budu uklonjeni, ali da bi za to bi bilo potrebno da u Crnoj Gori postoji vlast koja želi da kroz društveni konsenzus i u cilju napretka konačno zatvori te teme. Tvrdi da aktuelna vlast uz pomoć crkve koristi osjetljive i kontroverzne teme iz prošlosti “u cilju cikličnog izazivanja kriza” i držanja društva u stanju napetosti.

Navodi da dio vlasti to prećutno odobrava jer je u takvom stanju lakše zamaskirati, prema njegovima riječima, očigledne političke i ekonomske neuspjehe, neispunjena obećanja i koruptivne megalomanske projekte.

“Analizirajući reakciju na sve što se dešava od maja, čini mi se da bi partijama vlasti, makar onima koje se deklarišu kao partije centra, čak i pomoglo da napokon skupe hrabrosti i krenu u obračun sa ovim cirkusom jer je i njihovim glasačima dosta nestabilnosti i stalnih društvenih tenzija”, kazao je Vukanović.

Na pitanje da li su sporni spomenici dosad stajali radi “mira u kući”, sagovornik je odgovorio da je tokom višedecenijske vlasti DPS-a takav pristup predstavljao oportunističku i populističku politiku u cilju dobijanja najveće političke koristi, te da takva politika nije jasno sankcionisala, niti se suštinski borila i gradila institucionalne mehanizme protiv “raznih devijantnih i ekstremističkih pojava”, koje su se sad, tvrdi on, vratile ne samo da opterećuju, već da dave crnogorsko društvo.

“Isti pristup su primijenile partije nakon 2020. godine, još jednom potvrđujući da je sva njihova zabrinutost za poštovanje zakona i izazivanja podjela u društvu trajala do trenutka dok nijesu sjeli u fotelje. Kako se stvari na političkom planu komplikuju, odnosno kako postaje očigledno da je trenutna vlada interesna abominacija bez suštinskih vrijednosti, oportunizam se seli sa ‘mira u kući’ na izazivanje što većeg haosa u kući”, rekao je on.

Rizik za partije vlasti

Član nevladinog udruženja Antifašisti Cetinja Ivan Mijanović ističe da je jedan dio građana uklanjanje spomenika Đurišiću i Čeliću doživio kao napad na naciju i identitet.

“Svaka strana voli sebe da prikaže kao žrtvu istorije, a svoje ratne kolaboracioniste kao ‘branioce naroda’. U Crnoj Gori imamo narativ da su ‘naši kvislinzi i zločinci dobri, a njihovi loši’. Zbog toga nijedno uklanjanje spomenika ili spomen-obilježja ne može proći bez tenzija, jer će se uvijek potencirati nečija ugroženost, a taj narativ je u državi koja može da opstane jedino kao društvo građana, a ne nacija, izuzetno opasan”, ocijenio je on za “Vijesti”.

Poručuje da, u zemlji u kojoj se zakoni često primjenjuju selektivno, zvuči ohrabrujuće kad nadležni državni organ obeća da neće biti izuzetaka kod uklanjanja spomen-obilježja postavljenih bez procedure i saglasnosti. Kazao je da je jedini način da država pokaže kredibilitet – da princip dosljedno važi za sve.

Mijanović je dodao da će tenzija sigurno biti, ali da će one (tenzije), ukoliko se proces sprovede neselektivno, uz objašnjenje zašto se određeni spomenici uklanjanju, biti privremene, te da ne mogu izazvati ozbiljne konflikte.

“Politički rizik za partije na vlasti postoji, jer ako pogledamo spisak nelegalnih spomenika, a oni su dostupni u publikaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT) ‘Spomenici u Crnoj Gori 2006-2022’, vidimo da ovo obećanje ima ozbiljan test pred sobom”, navodi sagovornik.

Naglašava da u toj publikaciji, osim pojedinaca s mračnom istorijskom biografijom, istorijski osporavanim natpisima i politički osjetljivih slučajeva, stoje i četiri spomenika koje je, kako je saopštio CDT, bez procedura i odobrenja podigla Srpska pravoslavna crkva (SPC).

“Za partije na vlasti uklanjanje spomenika SPC nosi ogroman rizik, jer zadire direktno u njihovu biračku bazu”, kazao je Mijanović.

Mijanović je rekao da je moguće da su sporni spomenici dosad stajali zbog “mira u kući”, ali i iz čistog političkog interesa.

“Jer postoji rizik od gubitka podrške među određenim nacionalnim skupinama, a s druge strane, nijedna vlada nije htjela da dira spomenike koje je nelegalno postavila SPC, jer bi to značilo sukob sa najuticajnijom institucijom u zemlji”, navodi on.

Osim spomenika, sporni su i nelegalno izgrađeni objekti SPC-a, poput crkve na Rumiji i krstionice u Titvu. Nekadašnja vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) je u više navrata najvljivala da će ti objekti biti srušeni, ali oni još stoje.

Slučaj “Morinj” osjetljivo pitanje

Na listi nelegalno postavljenih obilježja nalazi se i ploča u Morinju, koju su početkom oktobra 2022. godine postavili tadašnji ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević sa svojim hrvatskim kolegama, ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlić Radmanom i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom.

Na njoj piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku”, u tom mjestu bio logor za zatočene hrvatske civile i branioce, takozvani Centar Morinj.

Uklanjanje ploče je više puta naložila Uprava za inspekcijske poslove (UIP), ali su pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) to sprečavali, po naređenju nekadašnjeg načelnika Generalštaba VCG Zorana Lazarevića. Ipak, krajem 2024. iz Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate) saopšteno je da VCG više neće sprečavati pokušaje uklanjanja ploče.

Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li će taj resor naložiti inspekcijski nadzor ploče u Morinju.

Miloš Vukanović tvrdi da bi uklanjanje ploče u Morinju “nesumnjivo otvorilo” ozbiljne probleme.

“Na osnovu pravosnažnih sudskih presuda i dobre međunarodne prakse u izgradnji održive kulture sjećanja, Crna Gora ima i političku, širu društvenu i dobrosusjedsku obavezu da obilježi zločin u nekadašnjem logoru u Morinju”, napominje on.

Rekao je da, ako se tome doda “kontinuirano provociranje Hrvatske” od strane dijela vlasti koji je okrenut ka Beogradu, svaka intervencija na ploči u ovom trenutku neizbježno bi dovela do novih podjela i dodatnog zaoštravanja odnosa sa ključnim susjedom i partnerom u procesu evropskih integracija.

Vukanović ocjenjuje da je veoma važno imati u vidu da Hrvatska nije samo susjed, već i država članica Evropske unije (EU) čijem članstvu Crna Gora stremi, a u koju ne može ući s otvorenim bileteralnim pitanjima s Hrvatskom.

Dodao je da posebno zabrinjava što su pojedini predstavnici vlasti i dio medija posljednjih godina “bilo svjesno, po instrukciji ili u ulozi “korisnih idiota” učestvovali u kreiranju narativa da je sporna formulacija o “velikosrpskoj agresiji”.

“Uklanjanje ploče bi, u tom kontekstu, značilo direktnu podršku ovom narativu i opasnom nacionalističkom revizionizmu, čime bi se dodatno urušila kultura sjećanja i pomirenja u regionu”, konstatuje sagovornik.

Ivan Mijanović poručuje da je ploča u Morinju takođe osjetljivo političko pitanje, jer je na neki način vezana za odnose Crne Gore i Hrvatske, te da bi se njeno uklanjanje protumačilo kao negiranje odgovornosti za zločin.

Naglašava da se društvo mora suočiti sa prošlošću, ali da sjećanje na tako osjetljive događaje takođe mora proći širu saglasnost i zakonsku proceduru.

“Tako se ne bi moglo dovoditi u pitanje njeno postavljanje, niti pokušavati osporiti natpis. Jer ta spomen-ploča ne veliča zločince, već, naprotiv, prihvata zločin koji je počinjen u ime sopstvene države i nacije”, kazao je Mijanović.

Plužine, Herceg Novi, Petnjica…

Ministarka Vujović naložila je inspektorki za kulturna dobra da u Plužinama, Herceg Novom i Petnjici izvrši nadzor, odnosno provjeri da li je neko od spomen-obilježja u tim opštinama nezakonito postavljeno.

Podnosilac prijave u vezi s Plužinama tražio je, prema nezvaničnim informacijama redakcije, da se ispita da li je po zakonu postavljena ploča “Nedajci pali u ratovima 1912-1918”, koja se nalazi ispod ploče posvećene stradalima u ratu od 1941. do 1945.

U Herceg Novom je, po inicijativi predsjednika Opštine Stevana Katića, jutros uklonjen spomenik odžačaru Rudolfu Karužiću Njunju u Njegoševoj ulici koji je bio postavljen nezakonito, dok je u Petnjicu inspekcija upućena da ispita da li u toj opštini postoji zvanična odluka o davanju imena ulici po ratnom zločincu Osmanu Rastoderu.

Vujović je bila u toj varošici prije 15-ak dana povodom navoda medija da se tu nalazi ulica Rastodera. Ona je tada kazala da na licu mjesta nije zatekla tablu s natpisom koji se pominjao u medijima, ali je najavila detaljnu kontrolu.

“Vijesti” su 2015. godine objavile da su neki građani Petnjice samoinicijativno postavili nekoliko tabli s nazivima ulica. Među njima je bila i ona s imenom Rastodera, a čija fotografija (table) je objavljena na Fejsbuk stranici Radija Petnjica. Iz Opštine Petnjica su prije nekoliko sedmica saopštili da organi te lokalne samouprave nikad nisu ni razmatrali, niti donijeli odluku kojom bi se neka ulica nazvala po Rastoderu.

“Istine radi, u jednom trenutku je neodgovorni pojedinac postavio tablu, koja je odmah uklonjena od nadležnih organa”, naveli su.

Vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglasile su Rastodera za ratnog zločinca nakon završetka Drugog svjetskog rata, a vođa Muslimanske milicije, paravojne formacije koja je sarađivala s fašistima, ubijen je u januaru 1946. pod nerazjašnjenim okolnostima.

Gore od nepravde je selektivna pravda

Upitan čime može da rezultira selektivan pristup uklanjanju spomenika, Miloš Vukanović je odgovorio da je jedina gora stvar od nepostojanja pravde – selektivna pravda.

“Nažalost, već neko vrijeme svjedočimo da određeni političari teže tome, a vjerske institucije, prije svega SPC, imaju jasan stav da granice i zakoni ove države ne važe za njih”, rekao je on.

Navodi da je rezultat toga sprovođenje u djelo njihovog cilja da od Crne Gore naprave, “kako to politikolozi definišu”, propadajuću državu.

“U takvoj državi vlast nema kontrolu nad dijelom društva ili teritorije što izaziva cijeli niz daljih problema, a u konačnici rezultira masovnim odlaskom populacije i kolapsom sistema”, objašnjava Vukanović.

Poručuje da je, na kraju dana, to i jedna od želja “raznih koloritnih šovinista iz Vlade i crkve, da svi koji se nisu saglasni s njima i imaju trunke kritičke svijesti i ljudskih vrijednosti odu odavde”.

Na isto pitanje, Ivan Mijanović je odgovorio da bi selektivno uklanjanje spomenika produbilo međunacionalne tenzije, doprinijelo jačanju ekstremnih političkih narativa i dodatnim podjelama u društvu.

“S druge strane, to bi značilo i potpuni gubitak povjerenja u državne organe”, konstatuje on.

izvor: vijesti.me