PUTIN ĆE KRENUTI NA JOŠ JEDNU ZEMLJU: Svijet se pribojava scenarija, napašće državu koja se ne može braniti, izvjesno to je… (foto, video)

Aleksandar Lukašenko obratio se Vijeću sigurnosti Bjelorusije, a tokom obraćanja stajao je ispred karte Ukrajine na kojoj su bile označene mete napada planirani smjerovi kretanja ruskih trupa, slučajno je otkrio da bi navodno mogla biti novi mogući cilj Rusije…

MINSK: Svijet, Crna Hronika , vijesti, četvrtak, 02. 03. 2022… 09: 42… PUTIN ĆE KRENUTI NA JOŠ JEDNU ZEMLJU: Svijet se pribojava scenarija, napašće državu koja se ne može braniti, izvjesno to je… (foto, video)

Rusija je po vojnoj snazi odmah iz SAD-a (Global firepower index), a Moldavija je 105., od 140 analiziranih zemalja. Dakle, Moldavija i nema neke izglede da se obrani od Rusije ako bi došlo do eventualnog rata.

Moldavija naprimjer nema uopće helikoptera s naoružanjem, tenkova ima svega 10.

VOJNA SNAGA MOLDAVIJE:

O Moldaviji:

Moldavija (Moldova; Republika Moldavija/Republica Moldova), država u jugoistočnoj Europi. Na zapadu graniči s Rumunijom (dužina granice 450 km), a sa sjevera, istoka i juga s Ukrajinom (939 km). Obuhvaća 33 846 km² (od toga Pridnjestrovlje, odnosno tzv. Pridnjestarska moldovska republika, koja nije pod kontrolom vlade, 4163 km²), piše Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Prirodna obilježja

Moldavija zauzima ravničarski kraj istočno od Karpata, uglavnom između rijeke Prut na zapadu (granica prema Rumunij) i porječje Dnjestra (rumunski Nistru) na istoku zemlje. Na jugu je reljefno otvorena prema ušću Dunava (Moldavija izlazi na Dunav u dužini od svega 500 m) i Crnomu moru.

Stanovništvo

U Moldaviji živi 2 998 235 st. prema popisu 2014 (bez Pridnjestrovlja, odnosno tzv. Pridnjestarske moldavske republike koja nije pod kontrolom moldavske vlade, a u kojoj živi 475 665 st., 2015), od čega 209 030 st. živi u inozemstvu duže od 12 mjeseci. Na 1 km² Moldavije bez Pridnjestrovlja živi 98,3 st. (2014; 110,9 st./km² u 2004).

Najgušće je naseljen središnji, industrijski razvijeniji dio zemlje, te područja na sjeveru i jugoistoku, a najrjeđe je naseljena jugozapadna Moldavija (40 do 60 st./km²), osobito stepa Budžak (Bugeac). Stanovnici su (2014) Moldavci (73,7%; 64,5% u 2004), potomci romaniziranih Dačana, te Ukrajinci (6,5%; 13,8% u 2004), Rusi (4,0%; 13,0% u 2004), Gagauzi (4,5%), Rumui (6,9%), Bugari (1,8%), Romi (0,3%) i dr.

Čitaj još: MILO Đukanović: DANAS O MANDATARU I VLADI...

Rusi žive uglavnom u gradovima te u Pridnjestrovlju (Pridnjestarsko područje, istočno od Dnjestra), Ukrajinci u sjevernome dijelu zemlje, Gagauzi (turkijski narod uglavnom pravoslavne vjere) u Gagauziji (Gagausko autonomno područje) u južnoj Moldaviji i Bugari u gradu Taracliji (bugarski i ruski Taraklija) i okolici.

Službeni je rumunski jezik (do 2013. u Moldaviji se nazivao moldavskim jezikom); raširen je i ruski. Za popisa 2014. godine 55,1% stanovništva izjasnilo se da im je moldavski materinji jezik, 22,8% rumunjski, a 9,4% ruski. Stanovnici su uglavnom pravoslavci (90,1%, 2014).

Parlament u Kišinjevu donio je 23. VI. 1990. Deklaraciju o suverenosti Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike, nezavisnost je proglašena 27. VIII. 1991 (Republika Moldavija), a nakon formalnog raspada Sovjetskoga Saveza (26. XII. 1991), ostvareno je članstvo u UN- u (2. III. 1992).

Državno vodstvo održalo je savezništvo s Rusijom (kroz članstvo u postsovjetskom savezu Zajednici nezavisnih država), ali se otvaralo prema zapadnoeuropskim integracijama (1994. Moldavija postaje članica NATO- ova programa Partnerstvo za mir, a od 1995. je u članstvu Vijeća Europe).

Državnu stabilnost od početka 1990- ih narušavali su nacionalistički zahtjevi za ujedinjenjem s Rumunijom (odbijeni na referendumu u martu 1994), te nastojanje ruske i ukrajinske zajednice na području istočno od Dnjestra (u kojem čine oko polovine stanovništva) za stvaranjem političko-teritorijalne autonomije. Te nacionalne zajednice proglasile su Pridnjestarsku moldavsku republiku (2. IX. 1990), zbog čega je došlo do oružanih sukoba. Rusko-moldavskim sporazumom 1992. postignuto je primirje, za nadzor kojega su bile angažirane ruske mirovne snage (u borbama 1990–92. poginulo je više hiljada ljudi).

Sporazumom iz maja 1997. Pridnjestarska moldavska republika stekla je samoupravu. Sporan je bio i status Gagauza (turkijskoga naroda pravoslavne vjere), koji su od 1990. također tražili autonomiju (vlastitu republiku sa središtem u Komratu proglasili su 19. VIII. 1990); autonomija im je priznata 1994.

Odnose s Ukrajinom opterećivali su granični sporovi koji su sporazumno riješeni u augustu 1999. Prorusku politiku zadržala je Komunistička stranka republike Moldavije (osnovana 1993. reformom Moldavske komunističke partije); predvodila je vlade nakon parlamentarnih izbora 2001. i 2005., a iz njenih redova predsjednici republike bili su Petru Lucinschi (1997– 2001) i Vladimir Voronin (2001– 2009).

Čitaj još: SRBINA, ZAUSTAVILI NA GRANICI, TRAŽILI DA SKINE PANTALONE: Carinici sve pretresli, ŠOK iz donjeg veša, izvukli kesicu...

Politički sistem

Prema Ustavu od 29. VII. 1994. Moldavija je parlamentarna republika. Predsjednik republike šef je države; bira ga parlament na mandatno razdoblje od 5 godina s pravom jednoga reizbora. Izvršnu vlast obnašaju predsjednik republike i vlada. Vladu i predsjednika vlade bira parlament, a potvrđuje predsjednik republike.

Zakonodavnu vlast obnaša jednodomni parlament (Parlamentul). Ima 101 zastupnika koje građani biraju na općim, izravnim i tajnim izborima na razdoblje od 4 godine. Pravo je glasa opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 god. života. Vrhovni sud pravde na vrhu je redovne hijerarhije sudbene vlasti. Poštivanje Ustava osigurava Ustavni sud koji čini 6 sudija. Moldavija je podijeljena na 32 regije (raioane), 3 okruga (municipiul) i dvije autonomne jedinice. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 27. kolovoza (1991), piše HE LZ Miroslav Krleža.

izvor (Slobodna Dalmacija)

Share this:

Related