PREMIJERSKI SAT Policija, ujak, stanje svijesti, Do Kvon i malo o zapošljavanju; Spajić: Abazović na nivou jaslica i dijeli patalošku dijagnozu sa Medojevićem… (foto, video)

Spajić je kazao da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića jedino rješenje koje je garant evropskog puta Crne Gore, ali da će poštovati odluku Upravnog suda kakva god ona bila.

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, subota, 06, 04. 2024…00: 42… PREMIJERSKI SAT Policija, ujak, stanje svijesti, Do Kvon i malo o zapošljavanju; Spajić: Abazović na nivou jaslica i dijeli patalošku dijagnozu sa Medojevićem… (foto, video)

Odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Dritana Abazovića da li je tačno da premijerov ujak kadrira zapošljavanja u javnoj upravi Spajić je kazao da je to ”pitanje na nivou jaslica”

.

Premijer Milojko Spajić odgovarao je danas, nekih pet sati, na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata. Spajić je kazao da će Vlada raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva po ugledu na zemlje Evropske unije i shodno najvišim svjetskim standardima.

Premijer je istakao da je izuzetno važno da nadležni organi utvrde svaki detalj afere Do Kvon, kako bi se spriječile sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe. Spajić je kazao da su aferom Do Kvon, koju je nazvao brutalnom izmišljotinom htjeli da ga isključe iz izborne trke.

Istakao je i da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića jedino rješenje koje je garant evropskog puta Crne Gore, ali da će poštovati odluku Upravnog suda kakva god ona bila. Odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Dritana Abazovića da li je tačno da premijerov ujak kadrira u javnoj upravi, Spajić je kazao da je to ”pitanje na nivou jaslica”.

Bonux video: Treća- posebna sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, 05.04.2024.

Premijer Milojko Spajić kazao je da je izuzetno važno da nadležni organi utvrde svaki detalj afere Do Kvon, kako bi se spriječile sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe. On je danas tokom Premijerskog sata kazao da su tom brutalnom izmišljotinom htjeli da ga isključe iz izborne trke. Istakao i da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića jedino rješenje koje je garant evropskog puta Crne Gore, te je poručio da bi, da se ponovi ista situacija, opet stao u izbor najboljeg kandidata. Odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Dritana Abazovića da li je tačno da prenijerov ujak kadrira zapošljavanja u javnoj upravi Spajić je saopštio da nema samo jednog ujaka nego dvojicu. On je poručio da će u budućnosti kad dobije slična pitanja dati da ih odgovori Chat GPT ili neka druga aplikacija vještačke inteligencije – robotu kojem nije potrebna ni socijalna ni emocionalna komponenta inteligencije.

Tok Premijerskog sata:

Institucije rade na izradi zakona kojim će se i u oblasti praćenja i identifikovanja kripto-imovine izjednačiti sa najrazvijenijim evropskim zemljama

Crna Gora je zauzela jasan kurs ka Evropskoj uniji i na tom putu je neophodno usaglašavanje domaće regulative sa propisima koji važe u velikoj evropskoj porodici. Opredjeljenje Vlade da napravi tražene reforme i konačno završi pregovarački proces prepoznat je od naših međunarodnih partnera, a jedna od ključnih stavki u tom kontekstu je predloženi, i u Parlamentu usvojeni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, rekao je Spajić odgovarajući poslanici Pejović.

“Usvajanjem tog, ali i izmjenama drugih pravnih normi, izbjegli smo „sivu listu“ Manivala, a možda i još važnije dostigli smo nivo najrazvijenijih evropskih zemalja, kada govorimo o normativi u ovoj oblasti. Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma je jasno stavljeno do znanja da ćemo imati nultu stopu na bilo kakav oblik kriminaliteta i da ova Vlada želi da spriječi mogućnost korišćenja „prljavog novca“, što je jasna poruka da smo kredibilan partner, spreman da ispuni sve zahtjeve kako bi postao dio Evropske unije”, kazao je on.

Prema njegovim riječima korak u tom smjeru je i pristupanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što će omogućiti uplate i primanje uplata u eurima pod jednakim uslovima, pravima i obavezama, kao u zemljama EU, uz značajno smanjenje troškova prekograničnih plaćanja Crne Gore sa zemljama EU.

Naravno, dodao je, garantovati još veću sigurnost u kontroli novca, koji ulazi u Crnu Goru i šalje se u inostranstvo.

“S tim u vezi, nadležne institucije koje su učestvovale u pripremi obimne dokumentacije, koja čini sastavni dio procesa apliciranja pripremile su pred aplikaciju upućenu Evropskoj komisiji 22.03.2024, na mišljenje. Cilj je da dobijemo prethodno odobrenje od DG FISMA, kako bismo olakšali pravovremeno podnošenje naše aplikacije Evropskom savjetu za plaćanja (EPC), po mogućnosti prije kraja aprila tekuće godine. Time bi Crna Gora postala prva država aplikant sa Zapadnog Balkana za uključenje u Jedinstveni sistem plaćanja u eurima (SEPA)”, naglasio je on.

Spajić je saopštio da više institucija rade na izradi zakona, kojim će se i u oblasti praćenja i identifikovanja kripto-imovine izjednačiti sa najrazvijenijim evropskim zemljama.

“Evropska komisija je, početkom juna 2023, donijela MiCA regulativu (Markets in Crypto-Assets Regulation), kojom se uređuje regulatorni okvir za kripto imovinu. MICA regulativom se uređuju pitanja koja se odnose na izdavanje određenih vrsta kripto-imovine, uslovi i način trgovanja tim vrstama kripto-imovine na teritoriji Evropske unije, uključujući i liceniciranje pružalaca usluga. Takođe, uređuju se i nadležnosti nadzornih organa, kao i mjere i druge aktivnosti koje nadzorni organi preduzimaju. Ministarstvo finansija je, u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore i Komisijom za tržište kapitala započelo pripremne aktivnosti na izradi zakona kojim će se urediti oblast digitalne odnosno kripto-imovine, u skladu sa MICA regulativom. Međutim, regulatorni okvir nije finalizovan na nivou Evropske unije, budući da je još uvijek u toku donošenje tehničkih standarda, koji treba da omoguće puno funkcionisanje regulatornog okvira. Nakon usaglašavanja regulative Evropske unije, Crna Gora će intenzivirati aktivnosti na izradi nacionalnog regulatornog okvira”, zaključio je Spajić.

Pitanje premijeru u ispred Posebnog kluba poslanika postavila je Jevrosima Pejović.

“S obzirom na potrebu da se osigura praćenje i identifikovanje kriptoimovine, kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela, da li Vlada preduzima aktivnosti na izradi normative koja uređuje oblast digitalne imovine i šta percipirate kao najveće izazove u ovom segmentu”, glasi pitanje poslanice Pejović.

Za pronalaženje pravog rješenja za upravljanje morskim dobrom neophodno tražiti širi konsenzus

Vrlo dobro znamo koliko je pitanje upravljanja morskim dobrom bitno za primorske opštine, ali i za čitavu Crnu Goru, jer uspjeh turističke sezone neraskidivo je vezan za brojne sektore u našem društvu, a bez adekvatne valorizacije priobalnog područja, nema ni turizma. Morsko dobro je nezamjenjiv ekonomski, ekološki i društveni resurs Crne Gore, i to ne samo zbog svog ogromnog ekonomskog potencijala, već i zbog činjenice da obalno područje predstavlja jedinstven ekosistem, ocijenio je premijer.

“Kada sagledamo sve aspekte i notiramo važnost, koju nosi morsko dobro, ne mogu da ne pomenem, u najmanju ruku, bizarnu činjenicu da je važeći Zakon za pomenutu oblast, uz određene izmjene, na snazi od 1992. Od donošenja Zakona o morskom dobru, protekle su, dakle, više od tri decenije – i svjedoci smo sveopštih promjena koje su se dogodile u tom periodu. Između ostalog više puta je promijenjen državni status, Ustav, usvojeni novi zakoni kojim se uređuju : (svojinsko – pravni odnosi, državna imovina, obligacioni odnosi, koncesije, luke, more, uređenje prostora i izgradnja objekata, jahte, zaštita životne sredine, morsko ribarstvo i marikultura, zaštita prirode, spomenici kulture, vode, inspekcijski nadzor, prekršaji i dr.) – a koji imaju, direktni i indirektni uticaj na upravljanje, korišćenje i unapređenje morskog dobra”, kazao je Spajić.

Dodao je da nije samo tu došlo do zastoja, napomenuo je da je 2010. Zakonom o unaprjeđenju poslovnog ambijenta definisano da su javna preduzeća, među kojima je i preduzeće za upravljanjem morskim dobrom, dužna da se reorganizuju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu tog zakona, ali to se do danas nije desilo.

“Vjerujem da i ovo govori o tome koliko je morsko dobro Crne Gore kompleksno pitanje, pa je stoga potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire. Ovo nacionalno dobro, zbog svog izuzetnog značaja, zahtijeva punu posvećenost i obavezu svih državnih i lokalnih organa vlasti , kao i svih korisnika prostora – da se prema njemu odnose na način koji će obezbijediti održivi razvoj ovog područja. Održivi razvoj prije svega, ali sistemski uređen, tako da više ovo, kao ni nijedno drugo javno dobro u Crnoj Gori, ne bude zavisno od toga ko je na vlasti, već da služi isključivo stvaranju dodatne vrijednosti za dobrobit svih građana Crne Gore”, istakao je premijer.

Zbog toga, kaže, smatra da je za pronalaženje pravog rješenja za upravljanje morskim dobrom, neophodno tražiti širi konsenzus.

“Vlada Crne Gore će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog Zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist. U postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriće se sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom. Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje. Vjerujem da je neophodno da zajedno radimo na afirmaciji daleko veće angažovanosti pojedinaca, zainteresovanih grupa, ali i primorskih opština u izradi novog zakonskog rješenja, što će garantovati da u konačnom svi budu zadovoljni. Jer dobrim sistemskim odgovorom moramo osigurati kvalitetno upravljanje morskim dobrom i punu valorizaciju, bez obzira na to ko njim gazduje”, naveo je Spajić u odgovoru Zenki.

Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka ožpitao je premijera: “Hoće li za vrijeme Vašeg mandata napokon opštine mod da gazduju svojim morskim dobrom?”

Potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih

Jedan od primarnih ciljeva 44. Vlade je ubrzani ekonomski rast i razvoj, uz unapređenje standarda građana. Ekonomski potencijali naše zemlje su veliki i u značajnoj mjeri neiskorišćeni. Zato je ova Vlada u potpunosti posvećena stvaranju preduslova za valorizaciju tog ekonomskog potencijala, što bi rezultiralo otvaranju novih radih mjesta, rekao je Spajić odgovarajući poslaniku Mugoši.

“Kroz ekonomski program „Evropa sad 1” koji je podrazumijevao smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade zaposlenih, pokazali smo da kroz stimululativnu poresku politiku mođemo uticati na unapređenje na tržištu rada. Naime, prema podacima MONSTAT-a, u januaru 2024. godine u poređenju sa 2021. godinom, broj zaposlenih u Crnoj Gori veći je za oko 30 odsto. Najveći uticaj na pozitivna kretanja na tržištu rada imalo je smanjenje troškova na zarade, što je stimulisalo velii broj poslodavaca da prethodno zaposlene u “sivoj zoni” prebace u legalne tokove odnosno formalizuju njihovo zapošljavanje. Rezultat toga je drastično smanjenje “neformalne ekonomije” na tržištu rada, unaprijeđen radni status zaposlenih i povećani prihodi države od naplate poreza i doprinosa na zarade”, kazao je Spajić.

Tržište rada je usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, tokom prethodnih nekoliko godina bilježilo izuzetno pozitivne trendove pa je prosječan broj zaposlenih u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio 244,5 hiljada i veći je za 9,3 odsto u odnosu na 2022. godinu.

“I pored pozitivnih trendova, svjedoci ste da u Crnoj Gori postoji deficit radne snage što ukazuje da su potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih. Ako tome dodamo očekivanje ubrzavanja ekonomskog rasta i ekonomsku integraciju u EU kroz pristupanje jedinstvenom ekonomskom tržištu, izražavam apsolutno očekivanje da će svi koji u Crnoj Gori žele da rade i ostvariti zaposlenje. Kao što je i više puta najavljivano, u sklopu nove Fiskalne strategije Vlade, pristupiće se sveobuhvatnoj poreskoj reformi sa fokusom na smanjenje troškova rada, kako bi se na taj način poslodavci rasteretili određenog dijela troškova i stimulisali za nova zapošljavanja, odnosno stvaranje uslova za nova radna mjesta”, istakao je on.

Pored navedenog, dodao je, sprovođenje novog investicionog ciklusa, koristeći sve investicione potencijale koje posjeduje Crna Gora, uticaće kako na rast javnih prihoda, tako i na otvaranje novih radnih mjesta.

“Kada sam govorio o punoj zaposlenosti u Crnoj Gori, nisam licitirao procentima, već zastupao tezu, da imajući u vidu potrebe Crne Gore za radnom snagom koje su, posebno izražene u vrijeme turističke sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima, da će u Crnoj Gori svakom biti ponuđen posao ko želi da radi. Cilj nam je da svim nezaposlenim licima, u skladu sa potrebama tržišta rada, bude ponuđen posao u skladu sa trenutnim zakonskim rješenjima, ali isto tako smo spremni da mijenjamo postojeća rješenja na način da lica koja više puta odbiju zaposlenje ne budu i dalje korisnici naknade za nezaposlene, čime ćemo destimulisati pasivnost lica na Zavodu za zapošljavanje. Ministarstvo rada i socijalnog staranja posvećeno radi na brojnim reformama koje će javnosti biti uskoro prezentovane, od kojih se kao jedna od najznačajnijih izdvaja izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti”, rekao je Spajić.

Šef Kluba poslanika SD-a Boris Mugoša pitao je Spajića: “Kada će i na koji način biti ispunjeno jedno od Vaših ključnih obećanja a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto?”

Adžić: Mandiću fotelja postala bitnija od interesa Srbije; Mandić: Sve ste uzeli sa tri poslanika, ali to je prošlost

Poslanik Filip Adžić (URA) kazao je Mandiću kako mu je fotelja postala bitnija od interesa Beograda, Srbije i Kosova.

Na to je Mandić rekao da nema pravo da mu priča to, jer je URA sa tri poslanika imala premijera.

“A neko ko ima 27 poslanika je gledao i birao vas i vi se sad tako ponašate, umjesto da nam kažete hvala. Vi ste svu moć crpjeli od tri poslanika koja ste imali kao URA. Danas vaša brojka više nije čarobna kao 30. avgusta. Sve što ste tada mogli da uzmete sa tri poslanika – uzeli ste. Ni Miodragu Lekiću nijeste dali da bude premijer”, naglasio je on.

Abazović: Sreten Kankaraš se zove čovjek, Vaš je dalji ujak, vlasnik je Granda

Abazović je  na to rekao da je Spajić izrekao još jednu neistinu, te je rekao kako čovjek o kojem govori nije rođeni ujak premijera.

“Zašto ste stidite, on Vas je uveo u Vladu, recite gdje vas je poveo 1. maja. Vladom kadrira Sreten Kankaraš, vlasnik Granda, a tu je i Vlade Bojović iz Vaše stranke koji vodi profil “Vojvoda Momčilo” na Twitteru”, tvrdi Abazović.

On je saopštio da će se uskoro pojaviti “nova zvijezda” SKY-a, koja je u bliskim odnosima sa Kankarašem. Upitao je i ko je lobirao za građevinsku dozvolu za dvije kule u Budvi.

“Svaka Vam je istina takva, kao i za kuću u naselju Muo, kao i za državljanstvo, kao i za to da postoji pisani program Evropa sad 2 – ima ga, nema ga, kao o bankrotu u junu, septembru i oktobru, sedmočasovnom radnom vremenu, navodnih 500 artikala na Stop inflaciji a nema ih 40, milijarda iz Japana, 500.000.000 za Pljevlja, srazmjerne penzije…”, konstatovao je on.

“Nemam samo jednog ujaka nego dvojicu”

“Ovakvo pitanje na nivou jaslica – čiji je ujak i tetak jači, koga kontroliše ili dje kadrira, vozi auto sa rotacijom- to pokazuje Vaš nivo nesvijesti o realnim potrebama i ocekivanjima gradjana, kao i vjerovatno neku potisnutu traumu neostvarenih dječačkih snova koje zelite koristeći se državnim budzetom da ispunite. Jer bez politike – vi ne biste mogli nijedan pošten posao da radite, niti bi vas iko primio kao radnika ili saradnika. Kao i mnogi drugi sa političke scene Crne Gore – niste imali ni dana radnog staza u realnom sektoru i životu”, rekao je Spajić.

On je kazao da će u budućnosti kad dobijem slična pitanja dati da ih odgovori Chat GPT ili neka druga aplikacija vještačke inteligencije – robotu kojem nije potrebna ni socijalna ni emocionalna komponenta inteligencije.

“Dalje, sve su prilike da sa svojim novim koalicionim partnerom gospodinom Medojevicem dijelite istu patološku dijagnozu opsesije mojim privatnim životom i mojom familijom. Podsjetiću javnost Crne Gore kako sam za vrijeme 42. Vlade prema Medovom kazivanju bio oženjen ćerkom Zdravka Krivokapića i iskljucivo zbog toga ministar. Kampanja je bila jako zaglušujuća i nezainteresovana za istinu kao i Vaša”, istakao je on.

Eto, rekao je on, to je jednako tačno koliko i da sam na ovom mjestu koristeći se ujakom.

“Svaka Vam je istina takva. Ali, sličan se sličnom raduje pa neka vam je sa srećom u novim horizontima fenomenalnih koalicija. Pošto ste konkretno pomenuli moga ujaka, da prvo razjasnimo – nemam samo jednog nego dvojicu. Prezivaju se Lopušina, kako je i djevojačko prezime moje majke, i iako su Uskoci iz Šavnika – niti žive u Crnoj Gori niti se bave politikom ili kadriranjem ni na koji način. A da kažem i to da sam i na njih i na cijelu svoju porodicu ponosan. Nadam se da ste i Vi na Vaše. Nego, i sve da dobijam savjete od ujaka, rodjaka, Janka ili Marka – šta sa tim”, kazao je premijer.

Prema njegovim riječima prije svake važne odluke savjetuje se sa onima čije mišljenje cijeni.

“Neki od njih su na pozicijama u vlasti, neki nijesu. Moja je odgovornost da donosim najbolje odluke. Predsjednik Vlade, znate (u stvari ne znate i to nas je debelo koštalo) nema luksuz improvizacije. Ali kada već pominjete kadriranje i zapošljavanje, dozvolite mi da javnost upoznam i sa jednom jako bitnom činjenicom: U mandatu 44. Vlade napravljen je veliki iskorak po pitanju profesionalizacije javnih funkcija. Koalicionim sporazumom dogovoreno je po prvi put, da pored polovine političkih funkcija u odborima direktora druga polovina kao i izvršni direktori, budu profesionalci. I tu nije kraj. Na mnoge važne pozicije u državnoj upravi dolaze ljudi sa iskustvom i znanjem. Ljudi poput novog izvrsnog direktora IRF, direktora Poreske uprave, Monstata, izvrsnih direktora EPCG, CGES, vd direktora Uprave policije. To su ljudi koji će mijenjati Crnu Goru na bolje, i koji nisu ni pomišljali da budu dio sistema, odnosno cirkusa, u sta se sistem pretvorio za vrijeme vaše 43. Vlade. Sve u svemu, bješe ta Vlada skupa zabava za malenu Crnu Goru”, kazao je Soajić odgovarajući Adžiću.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera kakva je uloga ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Crne Gore.

“Da li neko iz sjenke utiče na važne politike Vlade Crne Gore i da li se vraća praksa da se u drugim kuloarima donose odluke važne za Crnu Goru”, pitao je Abazović.

I on je pozvao SDT da utvrdi ko je režirao aferu Do Kvon.

“Kada ste uputili pitanje ko je vršio uplate, vršio je Vaš kolega, dva puta po 400.000 eura. Čovjek sjedi u našim klupama”, kazao je Abazović, pokazujući uplatnicu i ističući da je jedan od njih Darko Dragović, poslanik PES-a.

Abazović je ovu argumentaciju već koristio u plenarnoj sali.

Spajić: Oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo

Predsjednik DNP-a Milan Knežević pitao je Spajića da li će biti definisano pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijim.

“Da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu. U Beogradu živi najmanje milion Crnogoraca porijeklom, i koji nemaju nikakvo pravo na Crnu Goru”, istakao je Knežević.

Spajić je kazao da prema grubim procjenama oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo.

“Budući da po grubim procjenama 300 hiljada državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da trenutni zakonodavni okvir ne prepoznaje većinu na taj način stečenih državljanstava, Vlada će na inicijativu Skupštine Crne Gore raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU i po najvišim svjetskim standardima”, kazao je Spajić.

Spajić: Jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture

“Na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu imajući u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1č odsto, a slične projekcije su i za naredne dvije godine”, pitao je poslanik BS-a Damir Gutić.

Spajić je kazao da izgradnja nove i unapređenje postojeće infrastrukture izuzetno je važno i sa aspekta ravnomjernog regionalnog razvoja Crne Gore, ali i dostupnosti zemlje kao turističke destinacije, stvaranja uslova za diversifikovanje ekonomije i jačanje njene konkurentnosti u regionalnim i međunarodnim okvirima, unapređenja mobilnosti ljudi i roba, privlačenja kredibilnih investicija i niz drugih aspekata važnih za ekonomsku perspektivu razvoja naše zemlje.

“Zbog svega navedenog razvoj saobraćajne mreže, unapređenje aerodromske i željezničke infrastrukture kao i valorizacija potencijala Luke Bar prioriteti su na koje je ova Vlada maksimalno fokusirana”, kazao je Spajić.

Zbog toga su Kapitalnim budžetom predvidjeli finansiranje izgradnje dionice auto-puta, Mateševo-Andrijevica, što nije umanjilo uporedne aktivnosti na obezbjeđivanju podrške Evropske komisije i EBRD-a.

“Aktivan rad od samog početka mandata ove Vlade, intenzivna komunikacija i veliko razumijevanje naših evropskih partnera o važnosti ubrzavanja procedura za nastavak gradnje, dovelo je do toga da će nam Evropska komisija obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 40 odsto ukupne vrijednosti radova na ovoj dionici što će iznositi između 200 i 250 miliona eura. To je najveći pojedinačni grant ikad odobren Crnoj Gori. Preostali iznos sredstava neophodan za finansiranje biće obezbijeđen iz povoljnog kredita, koji će biti odobren od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Raspisivanje tendera za ovaj projekat očekuje se do kraja ove godine pri čemu će pretkvalifikacioni tender biti raspisan tokom ovog mjeseca”, navodi Spajić

Podsjeća da je dobijent grant od 112,6 milion eura i to za rekonstrukciju željezničke infrastrukture na dionici od Bara do Podgorice.

“Samim tim, već do kraja ove godine, Crnoj Gori će na raspolaganju biti makar 312 miliona eura bespovratnih sredstava. O kolikom se iznosu radi i koliko je to važno za Crnu Goru najbolje ilustruje podatak da ukupan Kapitalni budžet naše države za 2024. godinu iznosi 240 miliona eura, preko 70 miliona manje”, istakao je Spajić.

Uz navedeno, Crnoj Gori će, dodaje on, na raspolaganju biti dodatna sredstva posredstvom Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 206 miliona eura za potrebe infrastrukturnih projekata do kraja 2027, što je na nivou od oko pola milijarde ukupne vrijednosti projekata, koji mogu biti kandidovani za finansiranje ovim putem.

“Upravo su vrijednosti koje baštini EU i benefiti ekonomske integracije najbolji dokaz važnosti insistiranja na ubrzavanju evropskog puta i sprovođenju svih neophodnih reformi koje su godinama unazad bile implementirane sporo i neefikasno”, kazao je Spajić.

Dok su druge Vlade deklarativno govorile o infrastrukturi, ova Vlada je, tvrdi njen premijer, posredstvom Monteputa, već u prvom kvartalu ove godine pokrenula tenderske procedure za izradu idejnih projekata i idejnih rješenja za sljedeće dionice: auto-put Andrijevica – Berane – Boljare (Idejni projekat); auto-put Andrijevica – Peć‚ dionica Andrijevica – Čakor (Idejno rješenje); ukrštanje auto-puta Bar-Boljare sa Jadransko-Jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom jug; brza saobraćajnica, dionica Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (Idejno rješenje); brza saobraćajnica, prelazak Bokokotorskog zaliva (Idejno rješenje).

Tokom godine, dodaje on, planirana je izrada idejnih projekata za Jadransko – Jonski auto-put, dionica od Grahova do ukrštanja sa autoputem Bar – Boljare i Autoput Bar – Boljare, dionica Podgorica – Bar.

Takođe, tokom godine planirana je izrada idejnih rješenja za sljedeće saobraćajnice: Jadransko – Jonski auto-put, dionica od granice sa BiH do Grahova; Jadransko – Jonski auto-put, dionica Bar – Ulcinj; brza saobraćajnica, dionica Podgorica – Nikšić; brza saobraćajnica, dionica Smokovac – Božaj.

“Ambiciozna agenda izgradnje saobraćajne infrastrukture biće finansirana kroz više modela: sopstvenim sredstvima Crne Gore planiranim kroz Kapitalni budžet; grantovima EU; povoljnim kreditnim aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama. Dodatno, naglašavam da Vlada preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme koje kombinuju autoritet javnih institucija i ekspertizu privatnog sektora, ostvarive kroz javno privatno partnerstvo, koje ima veliki potencijal posebno u oblastima atraktivnim za privatni kapital”, kazao je Spajić.

Vlada je, poručuje on, posvećena i strateškom partnerstvu, gdje uspostavljaju nove modele ze realizaciju investicija, kroz novi pristup koji uvažava investitora, pružajući mu olakšan pristup državnim institucijama, koji administrativne forme svodi na minimum.

“Sve ovo je više nego dovoljan dokaz da je jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture, jer bez dobre saobraćajne infrastrukture nema ni privrednog razvoja države, dobre turističke ponude, bolje povezanosti i pristupačnosti, pa stoga svako neophodno finansijsko ulaganje ima opravdanost, jer ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore”, zaključio je Spajić.

Izgradnja i unapređenje putne infrastrukture ne može u potpunosti riješiti očekivane saobraćajne gužve u toku ljetnje sezone

“Da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje saobraćajnog haosa tokom ljetnje turističke sezone, na kratak rok. dok se ne realizuju veliki planirani već započeti infrastrukturni projekti, koji će nas trajno relaksirati saobraćajnih kolapsa”, pitao je Slaven Radunović iz ZBCG.

Spajić navodi da se na oko 10 odsto ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori trenutno izvode radovi na izgradnji ili rekonstrukciji.

“Bitno je istaći da će prije ljetnje turističke sezone biti završeni radovi na značajnim putnim pravcima, kao što su: Rožaje-Špiljane, Nikšić-Kuside, Jasenovo Polje-Vidrovan, dok će na drugim gradilištima radovi biti zaustavljeni ili izvođenje prilagođeno na način da se ne ometa odvijanje saobraćaja. Veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone je bulevar Tivat-Jaz čija je izgradnja otpočela i čiji završetak radova očekujemo u januaru 2026. godine”, ističe Spajić.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kaže Spajić, intenzivno radi na uspostavljanju međunarodne pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni kao i na uspostavljanju pomorske veze između Crne Gore i Italije.

“Uspostavljanje međunarodnih pomorskih linija, donosi brojne benefite koji se prije svega ogledaju u smanjenju gužvi, rasterećenju putne infrastrukture, bržem prevozu putnika, bržoj graničnoj kontroli u ljetnjim mjesecima, kao i promociji pomorskog saobraćaja kao ekološki prihvatljivijeg vida transporta. Takođe, na ovaj način putnici koji se nalaze u tranzitu kroz Crnu Goru mogu koristiti i ove vidove prevoza i na taj način rasteretiti drumski saobraćaj”, navodi Spajić.

Uporedo sa razvijanjem pomorskih veza sa inostranstvom, planiraju da u narednom periodu rade na kreiranju ambijenta koji će biti podsticajan i za uspostavljanje linijskog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju, kako bi dodatno rasteretili putnu infrastrukturu, odnosno direktno uticali na smanjenje gužvi duž obale u ljetnjim mjesecima.

“Jedno od uskih grla i značajna prepreka daljoj valorizaciji turističkih potencijala je stanje aerodromske infrastrukture u Crnoj Gori. Zato smo odmah po formiranju Vlade pristupili rješavanju pitanja započetog tenderskog postupka za eventualnu koncesiju aerodroma, koja vjerovali ili ne, traje od 2019. godine i nikada nije rezultirala zatvaranjem postupka bilo da je to izbor najoptimalnije ponude ili odustajanje od postupka.

Ova Vlada je ušla u treću fazu postupka i upravo juče je na Vladi usvojen ugovor sa Međunarodnom finansijkom korporacijom (IFC) koja će nastaviti da pruža savjetodavne usluge Vladi u ovom procesu. Takođe, razmatramo sve opcije za korišćenje velikih potencijala Luke Bar”, dodao je Spajić.

Zirojević: Vlada više liči na turističku agenciju nego na izvršni organ

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da nije istina da su ušli prvi premijer i predsjednik Skupštine, već su on i kolega iz te stranke Boris Mugoša u salu ušli oko 11.05 sati.

Smatra i da odgovore ranije treba da dobiju.

– Da sve nije kako treba ukazuje i to da ne znamo kada će ministri odgovarati, jer nam Vlada više liči na turističku agenciju nego na izvršni organ. Nije sve tako fenomenalno i sjajno, nikad se nije desilo da poslanici ne znaju da li će se premijer uopšte pojaviti – ističe Zirojević.

Konatar: Parlament nikad podređeniji; Mandić: Parlament nikad nije bio slobodniji

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da imaju problem sa članom 188 Poslovnika Skupštine, koji kaže da poslanik pitanje premijeru treba da dostavi najviše do 48 sati prije sjednice.

– Očekivao sam do mi dobijemo prije početka premijerskog sata raspored odgovaranja ministara na poslanička pitanja, jer je to bila praksa – naveo je on.

Smatra da se potpuno obesmišljava član Poslovnika, jer će pitanje možda biti besmislena kada budu ministri odgovarali.

– Čini mi se da parlament nikad podređeniji nije bio nego za vrijeme vašeg mandata – kazao je Konatar predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću.

Mandić je rekao da mu se čini da parlament nikad nije bio slobodniji.

– Dok je Milo Đukanović bio premijer, ovdje nije počinjao nijedan premijerski sat dok se ne prebroji svaki poslanik – naveo je Mandić.

Konatar je kazao da se ranije znao raspored kad na pitanja odgovara premijer, kad potpredsjednici, a kad ministri.

– Očekivali smo odgovor. Ako ćete Vi da budete prvi predsjednik Skupštine koji će da radi da mi poslanici pojma nemamo kad ćemo dobiti odgovore od ministara, ako vam je to praksa, ja Vas molim da li imate odgovor kad će biti sjednica kad će ministri odgovarati – dodao je Konatar.

Mandić je najavio da će u toku dana dobiti odgovore.

– Drago mi je da vi kao nekadašnji član stranke Darka Pajovića njega više cijenite – naveo je Mandić.

Reagovao je Konatar koji je demantovao da je bio član njegove stranke kad je Pajović predsjedavao parlamentom.

– Vi od početka pokušavate mirno da vodite sjednicu, i super je što sad izlaze zli duhovi iz vas, i pokušavate na nekom ličnom nivou.. Mi smo neke stvari politički radili zajedno, za neke bili politički protivnici. Ja sam Vama ukazao na kršenje Poslovnika, kad ćete i zbog vaših poslanika i mene i drugih poslanika dati raspored, jer mislim da je to uvažavanje poslanika. Vi mene ne možete uvrijediti, ali dobro je što padaju maske, jer ja u vašu pomiriteljsku ulogu na vjerujem, ali želim da imamo profesionalan odnos. Bez ličnih konotacija sam se pozvao na član Poslovnika i molio da date odgovore – naveo je Konatar.

izvor CdM/ Aktuelno.me