Zahtjev za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću: Vrijeme je za jasnu distancu od ratnih zločinaca… (foto, video)

Organizacije upozoravaju da argumentacija o navodnom diskontinuitetu nagrade nije utemeljena

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja pozvala je Javnu ustanovu „Ratkovićeve večeri poezije“ da preispita svoju odluku i oduzme književnu nagradu dodijeljenu 1993. godine Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenom za genocid i ratne zločine. Inicijatori izražavaju razočaranje zbog, kako navode, sporosti ove institucije da reaguje, iako su iz same ustanove priznali da je riječ o “pravosnažno osuđenoj osobi za najteže zločine”.

U odgovoru koji su dobili od JU „Ratkovićeve večeri poezije“, navodi se da u slučaju Karadžića ne postoji sporna interpretacija istorijskih događaja, već da se radi o osobi osuđenoj na doživotni zatvor. Ipak, uprkos toj ocjeni, institucija nije preduzela konkretne korake u vezi sa inicijativom.

Organizacije upozoravaju da argumentacija o navodnom diskontinuitetu nagrade nije utemeljena. Ističu da manifestacija ima višedecenijski kontinuitet, te da JU „Ratkovićeve večeri poezije“, osnovana odlukom Opštine Bijelo Polje, jeste pravni nasljednik prethodne manifestacije i samim tim odgovorna za sve prethodne nagrade, uključujući i onu koja je dodijeljena Karadžiću.

„Na zvaničnom sajtu ustanove i dalje se nalazi ime Radovana Karadžića među laureatima, a ove godine se obilježava 55. izdanje manifestacije, što jasno potvrđuje kontinuitet“, navodi se u zajedničkom saopštenju.

Posebno zabrinjava, dodaje se, činjenica da je član žirija koji je 1993. godine nagradio Karadžića – književnik i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Želidrag Nikčević– bio i član ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja.

„To je simbolična potvrda da se podržavaoci ratnohušačke politike ponovo nalaze na mjestima odlučivanja. Zato je nužno da pokažemo da postoji Crna Gora koja se s tim ne miri“, poručuju potpisnici inicijative.

Organizacije podsjećaju da praksa povlačenja priznanja postoji i u svijetu, navodeći primjer njemačkog pjesnika Hansa Josta, koji je ostao bez književnih nagrada nakon Drugog svjetskog rata, kao i slučaj iz 2019. godine, kada je Nacionalna jevrejska nagrada za knjigu povučena zbog islamofobnih izjava laureata.

„Krajnje je neprimjereno da se ime ratnog zločinca povezuje s manifestacijom koja predstavlja jedan od simbola crnogorske kulture i grada Bijelog Polja“, ističu.

Potpisnici izražavaju nadu da će Crna Gora 11. jula – na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici – pokazati odlučnost u suočavanju s prošlošću.

Potpisnici inicijative:

Daliborka Uljarević(Centar za građansko obrazovanje – CGO)

Tea Gorjanc Prelević(Akcija za ljudska prava – HRA)

Ervina Dabižinović(Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA)

Demir Ličina(Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“)

Velija Murić(Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava)

Dina Bajramspahić(građanska aktivistkinja)

Jovana Marović(građanska aktivistkinja)…

BONUS VIDEO: U Crnoj Gori se traži oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993. | Aktuelno na RSE

izvor aktuelno portal. me