IBALKAN

Vaše Pravo, Vaš Portal

OVO SU DVIJE SEPARATISTIČKE REPUBLIKE KOJE JE PRIZNAO PUTIN… (foto, video)

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je proruske pobunjeničke teritorije Donjeck i Luhansk kao nezavisne republike. Priznanje je prvo najavljeno u saopćenju Kremlja u kojem stoji da je Putin obavijestio lidere Francuske i Njemačke da namjerava potpisati odluku kojom će Donjeck i Luhansk priznati kao nezavisne države.

KIEV: Svijet, Crna Hronika, vijesti, utorak, 22. 02. 2022… 00: 52… OVO SU DVIJE SEPARATISTIČKE REPUBLIKE KOJE JE PRIZNAO PUTIN… (foto, video)

  • Vladimir Putin informirao je predsjednika Francuske i kancelara Njemačke o rezultatima sjednice Vijeća za sigurnost Ruske Federacije. Na sjednici se razmatrala trenutna situacija u Donbasu u kontekstu zahtjeva Dume za priznanjem Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk. Danas su vodstva DNR-a i LNR-a apelirala da ih se prizna kao suverene”, objavio je Kremlj.

Oko 19: 45 sati po našem vremenu započela je Putinovo obraćanje. Na kraju tog obraćanja koje je trajalo gotovo sat vremena Putin je objavio priznanje, a potom je potpisao dokumente o priznaju.

Ovo prizanje dolazi nakon što su čelnici dvaju proruskih teritorija, Luganske i Donjecke Narodne Republike, u prethodnim danima proširili priču da Ukrajinci planiraju veliku vojnu ofenzivu na tom području. U petak su organizirali masovne evakuacije civila u Rusiju i prozvali opću mobilizaciju. No, ukrajinske vlasti su u više navrata porekle ove navode.

Tražili su da ih Putin prizna kao samostalne države, a to je zatraženo i kroz ruski parlament Dumu.

Proruske separatističke republike Donjeck i Luhansk, koje je Moskva danas priznala kao neovisne, a još od 2014. nisu pod kontrolom Kijeva, smještene su u Donjeckom ugljenom bazenu (skraćeno Donbasu) na istoku Ukrajine, gdje većina stanovnika govori ruski. Oblasti Donjeck i Luhansk su, dakle, dio veće regije Dombas. U ratu koji između separatista i vlasti u Kijevu od 2014. pozginulo je gotovo 15 tisuća ljudi.

Rudarsko i metalurško područje

Doneck (nekad se zvao Staljino), najveći je grad u Donbasu i jedan od glavnih metalurških središta Ukrajine. U njemu živi dva miliona stanovnika.

Luhansk (bivši Vorošilovgrad), industrijski je grad s 1,5 miliona stanovnika.

Bazen Donbasa, područja uz granicu s Rusijom na sjevernoj obali Crnog mora, krije goleme zalihe ugljena.

Prisutnost govornika ruskog jezika uglavnom je povezana s dolaskom velikog broja ruskih radnika nakon Drugog svjetskog rata.

Čitaj još:   MALČANSKI BERBERIN PRIZNAO:"Silovao sam Moniku, životinjski sam navalio na nju"... (foto)

Moderna historija Donbasa u kojem su Donjeck i Luhansk

Kada su 2014. pobunjenici koje podržava Rusija zauzeli vladine zgrade u gradovima diljem istočne Ukrajine, došlo je do izbijanja sukoba, nakon čega su dvije oblasti u regiji Donbas ostale u rukama separatista. Sukob je izbio neposredno nakon ruske aneksije polutoka Krima koji je izazvao međunarodnu osudu.

Međunarodna zajednica nije priznala njihovu neovisnost koja je proglašena nakon održanog referenduma.

Područja u Donbasu pod kontrolom separatista postala su poznata kao Luganska Narodna Republika (LPR) i Donjecka Narodna Republika (DPR). Ukrajinska vlada tvrdi da su te dvije regije zapravo pod ruskom okupacijom. Samoproglašene republike ne priznaje nijedna vlada, uključujući Rusiju, a ukrajinske vlasti odbijaju izravno razgovarati s bilo kojom od njih.

Sporazum iz Minska iz 2015. rezultirao je klimavim dogovorom o prekidu vatre, a sukob je prerastao u statični rat duž linije koja razdvaja ukrajinsku vladu i područja pod kontrolom separatista. Sporazumi iz Minska zabranjuju naoružanje u blizini te linije

Primirje se uspostavljalo više puta, ali su ga uvijek prekidale zaraćene strane na terenu.Politički dio ugovora koji predviđa široku autonomiju za pobunjene regije i lokalne izbore u njima po ukrajinskom zakonu, i dalje je mrtvo slovo na papiru, a zaraćene strane prebacuju jedna na drugu odgovornost za taj neuspjeh.

Pozadina sukoba u regijama koje Putin priznaje kao samostalne države
Rat u Ukrajini traje skoro osam godina. U sukobima u regiji Donbas je u tome periodu poginulo više od 14.000 ljudi, a Ukrajina navodi da je 1.5 milijuna stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove, pri čemu je većina ostala u područjima Donbasa koja su i dalje pod kontrolom Ukrajine.

U ovom nominalno građanskom ratu ruski separatisti, koji su zauzeli dio pokrajine Donbas na istoku Ukrajine i proglasili paradržave Donjeck i Luhansk, ni u jednom trenutku nisu ostali bez modernog ruskog naoružanja. Unatoč ruskim poricanjima, brojni dokazi s terena ukazuju na to da ih ruska vojska aktivno podupire.

Ukrajinska vojska nije pokušala osloboditi taj teritorij u tih osam godina ili barem nakon sklapanja sporazuma u Minsku 2014. i 2015.

Denis Pušiljin, izabran 2018., vodi samoproglašenu Donjecku narodnu republiku (DNR).

Čitaj još:   Mostarci se "osvetili" Splićanima za brisanje džamija s fotke...

Leonid Pasečnjik je čelnik samoproglašene Luganske republike (LNR).

Mnogi ratni vođe i separatistički čelnici ubijeni su zadnjih godina u napadima, u međusobnim obračunima i operacijama ukrajinskih specijalaca, tvrde izvori koje je teško provjeriti. Najistaknutiji je slučaj Pušiljinova prethodnika, Aleksandra Zaharčenka koji je 2018. poginuo u eksploziji.

Ponovno središte sukoba Istoka i Zapada

Kao što je to bilo i 2014., oblasti Luhansk i Donjeck u regiji Donbas sad su središte sukoba Istoka i Zapada – između Putinove težnje da ponovo uspostavi kontrolu i težnje Ukrajinaca da se pridruže grupi europskih demokracija.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

izvor agencije

ZAGREB: Kontraverzni Marko Tompson opet podijelio Hrvatsku?

Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more