MILO Đukanović: Grčki scenario za Crnu Goru neizbježan ako se praksa odmah ne promijeni…

Predloženi budžet za narednu godinu je potrošački, planiran na nerealnim pretpostavkama i neodrživ usljed visokih deficita koji su planirani, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, poručujući da se na taj način nastavlja praksa političkog populizma.

– Budžet je mnogo više potrošački nego razvojni i u značajnoj mjeri nastavlja praksu političkog populizma ustanovljenu usvajanjem budžeta za ovu godinu. To je jako opasna praksa koja ugrožava stabilnost javnih finansija i ekonomsku održivost.

Zato i nalaže hitnu promjenu u politici izvršne vlasti– uspostavljanje odgovorne vlade koja će obaviti posao konsolidacije javnih finansija i realizacije strukturnih reformi, da bi se u ovoj zemlji mogla normalizovati ekonomska aktivnost, a samim tim i politički život – rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da je budžet planiran u visini od 2,85 milijardi eura, što je oko 165 miliona više u odnosu na tekuću godinu i što samo po sebi zabrinjava, imajući u vidu visinu i strukturu budžetske potrošnje u ovoj godini. On je podsjetio i da je kapitalni budžet planiran na 202 miliona eura, što je otprilike oko sedam odsto.

– Ako je struktura budžeta takva da je 93 odsto potrošnja, a sedam odsto investicije, onda je jasno to nije razvojni, nego potrošački budzet. To je sasvim jasno – poručio je Đukanović.

On je kazao da je realnost budžetskog planiranja tijesno zavisna od realnosti projekcija političkog i makroekonomskog okvira.

– Plašim se da je planiranje budžeta zasnovano na nerealnim pretpostavkama i na domaćem i na međunarodnom planu. Predlog budžeta pretpostavlja da će crnogorska ekonomija naredne godine rasti po stopi od četiri odsto. Ta optimistična procjena je zasnovana na realizaciji reformi i prilivu investicija. Plašim se da ni jedno ni drugo nije realno – saopštio je Đukanović.

On je rekao da ukoliko se zaista želi realizacija reformi, posebno dubokih kakve su sada potrebne Crnoj Gori, onda je neophodno imati izrazitu političku stabilnost, koje nema…

On je podsjetio na grčko iskustvo, kada je 2009. godine tadašnji premijer Grčke Jorgos Papandreu objavio da je stanje javnih finansija neuporedivo lošije od onog što su prethodne vlade saopštavale. U tom trenutku visina javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) je bila 126odsto.

– Grčka se obratila MMF-u za sklapanje aranžmana koji će podrazumijevati program finansijske konsolidacije i strukturnih reformi. Od 2010. do 2020. godine Grčka je prošla kroz 14 paketa štednje i realizacije strukturnih reformi. Fokus MMF- a je na tome kako da se uravnoteže prihodi i rashodi.

Dakle, ti paketi štednje obavezno vode u smanjenje potrošnje i povećanje javnih prihoda. Šta to konkretno znači? Obaranje plata i penzija i povećanje poreza- saopštio je Đukanović.

On je podsjetio da je kroz tih 14 paketa štednje u osam navrata došlo do smanjenja zarada, a u šest navrata i penzija, dok je više stotina hiljada radnih mjesta, prije svega u javnom sektoru, izgubljeno.

– To su paketi štednje i strukturnih reformi oko kojih nema pogađanja. Razne vlade u Grčkoj su protestovale i zaricale se da nikad neće prihvatiti takve uslove. Međutim, da bi uopšte mogle da sjednu sa MMF-om i da sa njim razgovaraju o pomoći u finansiranju, prethodno su morale donijeti zakone u parlamentu kojima će garantovati ispunjenje uslova koje je MMF postavio…

Grčka je, za to vrijeme pozajmila oko 325 milijardi. To je vodilo dodatnom povećanju javnog duga, tako da je 2017. godine, kada se uspostavlja neka stabilnost i prvi put ostvaruje suficit, Grčka bila na 182 odsto duga u odnosu na BDP – rekao je Đukanović…

On je podsjetio i da je u momentu kada je Grčka ušla u krizu evropska ekonomija djelovala mnogo bolje nego danas.

– U projekcijama Evropske komisije za posljednji kvartal ove godine govori se da će evropska ekonomija biti u padu, a za narednu godinu se planira rast od samo 0,3odsto. Dakle, potrošeno je i ono što je bila evropska monetarna praksa tokom prethodnih godina, da se krize koje su nastupale rješavaju takozvanim kvantitativnim popuštanjem, odnosno nešto fleksibilnijom monetarnom politikom – naveo je Đukanović.

On je dodao da zahvaljujući takvoj ranijoj praksi danas imamo inflaciju u eurozoni koja će na kraju godine vjerovatno iznositi oko deset odsto.

– Poučena time, danas Evropska centralna banka (ECB) pravi redukciju monetarne mase u Evropi sa manjom ponudom eura u odnosu na zahuktalu tražnju. Jasno je da se povećava cijena novca, jasno je zbog čega je ECB već podigla referentnu kamatnu stopu, zbog čega će komercijalne banke na temelju te stope sada nadograđivati svoje troškove i provizije i zbog čega će troškovi svakog sljedećeg zaduživanja biti sve veći – saopštio je Đukanović.

On je poručio da ne želi da širi paniku i ne kaže da se sve to u Crnoj Gori mora dogoditi, ali smatra da je praksa tokom posljednje dvije godine veoma upozoravajuća i da je, ako se ona odmah ne promijeni, gotovo neizbježno da i Crna Gora uđe u takozvani grčki scenario.

– A ne vidim da se planira promjena. Volio bih da mogu kvalifikovati budžet kao razvojni i investicioni, ali nažalost, ja ga kvalifikujem kao potrošački, i ta se potrošnja u značajnoj mjeri oslanja na zaduživanja – rekao je Đukanović.

On je kazao da je optimističniji scenario, bez obzira što ga ne priželjkuje, da se u partnerstvu sa MMF-om, kad već ne možemo samostalno, izaranžira srednjoročni program koji će garantovati da se zaustavlja loša praksa nekontrolisane potrošnje, a zemlja vraća u realne ekonomske i finansijske okvire.

– Pesimističnije od toga je da produžimo spontano ekonomsko propadanje usljed vrlo kratkoročne političke iluzije avanturista koji misle da se tako osvaja ili čuva vlast. A to znači da potrošnju koju smo propisali zakonima ne možemo da servisiramo iz izvornih prihoda, ne možemo da se zadužimo na domaćem i stranom tržištu, pa samim tim ne možemo da izmirujemo obaveze za plate, penzije i socijalna davanja, niti one prema stranim kreditorima…

E to je najgori mogući scenario o kojem govorim. Nijesmo jos došli dotle, ali ono kako smo radili posljednje dvije godine i kako smo projektovali javnu potrošnju za narednu godinu, mislim da smo blizu takvog epiloga. Nastavljamo da se krećemo tim smjerom sa veoma prijetećim posljedicama poručio je Milo Đukanović.

kompletan tekst na http://pobjeda.me

izvor: pobjeda.me

“KOCKASTI” deklasirali Argentinu s 3:0 i plasirali se u osminu finala Svjetskog prvenstva u Rusiji

Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more

MINISTAR OJAČAO U GUČI: Na otvaranju sabora, rekao ono u šta ni sam ne vjeruje, “U Prizrenu će se opet…”

„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more

Veče u kojoj je cijela Turska priželjkivala i “dobila” zlatnu i srebrenu medalju na EP u Berlinu…

Gulijev oborio rekord evropskih prvenstava na 200 metara... Bilo je Read more

ZAGREB: Kontraverzni Marko Tompson opet podijelio Hrvatsku?

Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more